Kada govorimo o Europskoj uniji, europskim fondovima i bespovratnim sredstvima, često govorimo jezikom projekata, natječaja, ugovora i milijuna eura. Sve je to važno, ali na kraju svakog dobrog projekta trebala bi ostati konkretna vrijednost za ljude kao što su prostor, zgrada, cesta, vrtić, staza ili neki drugi sadržaj koji građani mogu koristiti. U Svetoj Nedelji posljednjih smo godina puno energije ulagali upravo u to: dostupna europska i nacionalna sredstva pretvoriti u konkretne projekte koji ostaju u gradu i služe građanima. Ako bih morao izdvojiti jedan projekt koji najbolje pokazuje što se time može postići, onda je to Dvorac Erdödy u Kerestincu.
Posebno mjesto
Za mene je taj projekt i osoban. Rođen sam svega nekoliko stotina metara od dvorca. Kao dijete nisam razmišljao o njemu kao o zaštićenom kulturnom dobru. Bio je jednostavno dio Kerestinca, nešto što je tu, nešto što poznajemo i gledamo svaki dan. Tek kasnije čovjek shvati koliko je posebno da jedno mjesto poput Kerestinca ima povijesni dvorac obitelji Erdödy, a da je desetljećima stajao zapušten i bez odgovarajuće namjene.
Zato obnova dvorca za mene ima posebnu težinu. Ona je važna za sam Kerestinec, za Svetu Nedelju i za sve one koji su uz dvorac odrasli ili ga doživljavaju kao dio svog mjesta. Dvorac je dio povijesti Kerestinca i Svete Nedelje, a njegova obnova otvorila je priliku da tu povijest sačuvamo i istodobno stvorimo prostor koji će imati svoju ulogu u životu grada i u godinama koje dolaze. Cilj je bio sačuvati ono što je vrijedno iz prošlosti, ali dvorcu dati i novu svrhu i sadržaj za budućnost.
Potresi 2020. godine dodatno su oštetili Dvorac Kerestinec. Oštećeni su konstruktivni i nekonstruktivni elementi, a dvorac više nije mogao biti normalno korišten. U lipnju 2022. Grad Sveta Nedelja dobio je 9,7 milijuna kuna, odnosno oko 1,29 milijuna eura, iz Fonda solidarnosti Europske unije za mjere zaštite dvorca. Za konstrukcijsku obnovu potom je osigurano još 3,41 milijun eura bespovratnih sredstava, u stopostotnom iznosu prihvatljivih troškova. No konstrukcijska obnova bila je tek preduvjet. Ako smo već spašavali dvorac, bilo je jasno da ga ne želimo samo učiniti sigurnim i zatvoriti vrata. Željeli smo mu vratiti život.
Kulturno i društveno središte
Zato je u prosincu 2023. osigurano dodatnih 13.749.100,60 eura za cjelovitu obnovu. Projekt je financiran u stopostotnom iznosu bespovratnih sredstava, a obnova je obuhvatila građevinske i obrtničke radove, restauraciju i konzervaciju, instalacije, završne obloge, obnovu fasade i stolarije, uređenje atrija te druge zahvate potrebne za zaštićenu povijesnu građevinu. Obnova kulturne baštine nije isto što i gradnja nove zgrade. Svaki zahvat mora poštovati ono što je ostalo od izvornog objekta. Zato su u posao uključeni konzervatori, restauratori, projektanti, stručni nadzor i izvođači sa specifičnim iskustvom. A danas je pred nama rezultat. Dana 14. rujna 2026. Dvorac Erdödy ponovno je otvorio vrata. Nakon višegodišnjeg procesa cjelovite i energetske obnove, pred nama više nije samo zaštićeno kulturno dobro koje treba čuvati. Pred nama je prostor koji ponovno može služiti ljudima.
Nakon svake obnove najvažnije je pitanje što dalje? Jer vrijednost obnove ne završava time što smo uredili fasadu i dobili lijepu fotografiju. Javna investicija svoju punu vrijednost dobiva tek kada prostor počne živjeti i služiti građanima. Zato su u obnovljenom dvorcu planirani sadržaji koji bi ga trebali pretvoriti u kulturno i društveno središte. U njemu će svoje mjesto pronaći knjižnica, glazbena škola, dio zavičajne zbirke i drugi knjižnični sadržaji, kao i izložbeni i interpretacijski prostori.
To znači da će djeca, učenici, roditelji, umirovljenici, kulturni djelatnici, posjetitelji i brojni drugi građani imati razlog doći u dvorac. Ne samo pogledati ga izvana, nego u njemu provesti vrijeme, nešto naučiti, poslušati koncert, pogledati izložbu ili sudjelovati u nekom programu. Upravo takav sadržaj daje obnovljenom prostoru pravi život. Ako dvorac postane mjesto u koje ljudi dolaze zbog koncerta, izložbe, knjige, radionice, glazbene škole ili nekog novog sadržaja koji danas još ne možemo predvidjeti, tada će europski novac dobiti svoju punu vrijednost. Fondovi su važni kao alat, ali ono što na kraju ostaje jest prostor koji ljudi koriste i koji postaje dio svakodnevnog života zajednice.
Dvorac je najveći i najvidljiviji primjer, ali nije jedini konkretan projekt u Svetoj Nedelji koji je realiziran uz europska sredstva. U proteklim godinama izgrađeno je reciklažno dvorište u Brezju, uređena su dječja igrališta, a europskim sredstvima izgrađena je i nova biciklistička staza od Ulice Lug uz Ulicu dr. Franje Tuđmana.
Upravo je ta biciklistička staza jedan od novijih primjera. Riječ je o 1,5 kilometara dugoj dvosmjernoj stazi koja prati glavnu prometnicu prema Samoboru, uz koju je uređena i prateća infrastruktura, uključujući zelenilo, oborinsku odvodnju, javnu rasvjetu i prometnu signalizaciju. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 1,176 milijuna eura, od čega je gotovo milijun eura, odnosno 999.976 eura, osigurano iz EU fondova. Staza je završena krajem 2025. godine i dio je šireg povezivanja biciklističkih pravaca prema Samoboru i Zagrebu. Reciklažno dvorište je još jedan dobar primjer ulaganja koje građani mogu neposredno koristiti. Izgrađeno je uz potporu Kohezijskog fonda, a projekt je vrijedio nešto više od 3 milijuna kuna, pri čemu je 85 posto prihvatljivih troškova bilo pokriveno bespovratnim sredstvima.
Kada se sve to pogleda zajedno, vidi se da su europska sredstva u Svetoj Nedelji ugrađena u konkretne prostore i infrastrukturu, od dvorca i igrališta do reciklažnog dvorišta i biciklističkih staza, odnosno u stvari koje građani mogu vidjeti i koristiti svaki dan.
Možda zvuči pomalo paradoksalno, ali otvaranjem dvorca posao nije završen. U jednom smislu tek sada počinje njegova najvažnija faza. Godinama smo razgovarali o tome kako spasiti dvorac, kako osigurati novac, pripremiti dokumentaciju, zadovoljiti konzervatorske uvjete, provesti javnu nabavu, organizirati radove i uskladiti rokove. Sada dolazi jednako važan dio priče – kako taj prostor najbolje koristiti i kako mu dati život.
Dvorac treba biti otvoren građanima i različitim sadržajima. Treba postati mjesto susreta i prostor u kojem će se ljudi zadržavati, vraćati i stvarati nove uspomene. Važno nam je da poveže povijest Kerestinca s današnjim životom Svete Nedelje i da s vremenom postane jedno od mjesta po kojima će naš grad biti prepoznat. Tu je i šira lekcija europskih fondova. Često se kaže da treba “povući što više novca iz EU fondova”. To zvuči dobro, ali samo po sebi nije dovoljno. Cilj ne bi trebao biti povući novac, već imati dobar projekt, riješiti stvaran problem ili stvoriti novu vrijednost, a zatim za to pronaći odgovarajući izvor financiranja. U slučaju Kerestinca prvo je trebalo riješiti problem propadanja jednog od najvrjednijih objekata naše baštine. Nakon toga došla je ideja o novoj namjeni. Onda su uslijedili financiranje, dokumentacija, natječaji i izvedba. Danas imamo rezultat, a sada je na nama da tom rezultatu damo puni smisao i da dvorac zaista zaživi.
Početak nove priče
Kada sam kao dijete prolazio pokraj dvorca, nisam mogao znati da ću jednog dana sudjelovati u procesu njegove obnove. Nisam mogao znati ni koliko će godina trebati da se jedna takva priča realizira. Ali upravo zato ovaj projekt za mene nije samo pitanje građevine. To je pitanje našeg odnosa prema prostoru u kojem živimo i prema onome što smo naslijedili od generacija prije nas.
Svaki grad ima nešto što ga čini prepoznatljivim. Ponekad je to trg, park, stara kuća, crkva ili neki drugi prostor koji generacije ljudi pamte. Kada takve stvari nestanu, ne gubimo samo građevinu. Gubimo dio priče o sebi. Kerestinec je svoj dio priče dobio natrag. Dvorac Erdödy danas više nije samo podsjetnik na ono što je nekada bilo. On treba postati mjesto onoga što tek dolazi. Obnovljeni dvorac ne gledam kao završeni projekt, nego kao početak nove priče – prostor u kojem će buduće generacije slušati koncerte, posuđivati knjige, gledati izložbe i provoditi vrijeme s obitelji. Ako ga djeca budu doživljavala kao prirodan dio svog života, znat ćemo da smo napravili pravu stvar. Sačuvali smo ono što smo naslijedili i ostavili nešto generacijama koje dolaze. Europska sredstva pomogla su nam obnoviti dvorac, ali njegov pravi život tek sada počinje.
Sadržaj nastao u suradnji s gradom Svetom Nedjeljom
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....