PRIJETNJA SIGURNOSTI

Amerikanci žele da se kibernetički napadi istražuju jednako detaljno kao i avionske nesreće

Biden zatražio je od Ministarstva domovinske sigurnosti da osnuje javno-privatni odbor za istragu velikih kibernetičkih napada
Sastanak čelnih ljudi američkih obavještajnih službi u Washingtonu, 2021.
 Upi/Alamy/Alamy/Profimedia

Globalni kibernetički napadi postaju sve stvarnija prijetnja sigurnosti te zbog toga američki stručnjaci predlažu da se istražuju poput avionskih nesreća.

Naime, američki predsjednik Joe Biden zatražio je od Ministarstva domovinske sigurnosti da osnuje javno-privatni odbor za istragu velikih kibernetičkih napada.

Između ostalog, odbor bi trebao pojačati napore u identificiranju, odvraćanju, zaštiti, otkrivanju i reagiranju na zlonamjerne kibernetičke napade i njezine aktere te na temelju analiza prethodnih napada primjenjivati naučene lekcije.

Stručnjaci za kibernetičku i zrakoplovnu sigurnost uočili su kako Bidenov prijedlog vuče paralele s Nacionalnim odborom za sigurnost prometa (NTSB), formiranim 1967. godine.

"Nakon avionske nesreće, NTSB šalje "go tim" od desetak ili više ljudi specijaliziranih za područja kao što su kontrola zračnog prometa, vrijeme ili pogon radi prikupljanja dokaza" opisao je za WSJ bivši direktor agencije Robert Sumwalt, "Ti stručnjaci proučavaju nalaze zajedno s tvrtkama uključenima u incidente, uključujući zračne prijevoznike ili proizvođače dijelova aviona, kako bi izradili izvješće o tome što je pošlo po zlu."

Ideja o kibernetičkoj istražnoj agenciji posljednjih je godina dobila na važnosti među cyber stručnjacima i zakonodavcima dok Washington još uvijek radi na određivanju pristupa sigurnosti.

Iako NTSB nudi dobar okvir za kibernetičku agenciju, istraživanja prometnih nesreća često traju godinu dana ili dulje, što bi moglo biti ozbiljan problem za istraživanje hakiranja gdje se taktike i tehnologija ubrzano mijenjaju, smatraju sigurnosni stručnjaci.

Neki stručnjaci dovode u pitanje neovisnost predloženog odbora i pitaju se koliko će uistinu moći prisiliti hakirane tvrtke na suradnju. Naime, mnoge tvrtke drže kibernetičke incidente i podatke u tajnosti zbog straha od odgovornosti. Promjena takvog ponašanja značila bi davanje novih ovlasti američkim dužnosnicima ili novu pravnu zaštitu tvrtki.

Dio stručnjaka smatra kako postoji još jedna temeljna razlika između cyber incidenata i prometnih nesreća. Dok pad aviona često proizlazi iz tehničkih kvarova ili pogrešaka ljudi koji pokušavaju učiniti ispravnu stvar, hakerski napadi nisu slučajnost i obično imaju posljedice za nacionalnu sigurnost.

Procjenjuje se da će globalni gubitci zbog kibernetičkog kriminala ove godine dosegnuti 6000 milijardi dolara, u usporedbi s 1000 milijardi dolara koliko su zabilježeni gubitci 2020. godine.

Europski parlament je 10. lipnja donio rezoluciju o strategiji EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće.

Zastupnici su pozvali Europsku komisiju i države članice na udruživanje sredstava kako bi ojačale stratešku otpornost EU-a, smanjile ovisnost o stranim tehnologijama i pojačale konkurentnost u području kibersigurnosti u cijelom digitalnom opskrbnom lancu.

Europarlamentarci su pozdravili planove Komisije o prijedlogu horizontalnog zakonodavstva o kibersigurnosnim zahtjevima za povezane proizvode i povezane usluge i predlažu usklađivanje s nacionalnim zakonima kako bi se izbjegla fragmentacija jedinstvenog tržišta.

Prijedlog je podržao i zastupnik Tonino Picula (S&D).

"Novi zakoni trebali bi štititi digitalnu infrastrukturu kako bi se osigurala dostupnost osnovnih usluga, kao i cjelovitost i povjerljivost informacija, te stvoriti okruženje koje pogoduje osnivanju i razvoju tvrtki koje djeluju u digitalnom polju. Također, naglašavam važnosti povećanja digitalne pismenosti na razini cijele EU", istaknuo je Picula.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 04:31