Tijela država članica EU, Islanda i Norveške pregledala su 223 web-stranice koje su prijavljene da objavljuju obmanjujuće recenzije potrošača. Analiza je pokazala da više od 55 posto stranica krši pravila EU-a.
"Potrošači se vrlo često oslanjaju na online recenzije kada kupuju proizvode i usluge ili rezerviraju smještaj online. Ne želimo da budu prevareni, već želimo da komuniciraju u okruženju kojem vjeruju. Inzistiramo na tome da internetske tvrtke potrošačima pruže jasne i vidljive informacije o pouzdanosti online recenzija", izjavio je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders.
Gotovo dvije trećine analiziranih internetskih trgovina, tržišta, web-stranice za rezervacije, tražilica i stranica za usporedbu usluga izazvalo je sumnju u pouzdanost recenzija. Za 144 od 223 provjerene web stranice, vlasti su zaključile da trgovci nisu učinili dovoljno da osiguraju autentične recenzije. To znači da nisu znali jesu li recenzije uistinu objavili potrošači koji su stvarno koristili recenzirani proizvod ili uslugu.
Gotovo polovica ispitanih online trgovina ne obavještava potrošače o tome kako se recenzije prikupljaju i obrađuju, a samo 84 takve informacije čine dostupnima potrošačima na samoj stranici za recenzije, dok ih ostale spominju “sitnim slovima”, primjerice u općim uvjetima.
Ukupno 118 web-stranica nije sadržavalo informacije o tome na koji način sprječavaju lažne recenzije, a čak 176 internetskih trgovina ne navodi da su poticajne recenzije (recenzije za koje korisnik dobije novčanu nagradu) zabranjene ili, ako to navode, ne objašnjavaju način na koji kompanija osigurava da su označene kao poticajne.
Najmanje 55 posto provjerenih web-stranica potencijalno krši Direktivu o nepoštenoj poslovnoj praksi koja zahtijeva da se potrošačima prezentiraju istinite informacije kako bi se omogućio informirani izbor, a još 18 posto analiziranih stranica označene su kao "sumnjive".
Nacionalna tijela kontaktirat će trgovce kako bi ispravili web-stranice i, ako je potrebno, pokrenut će provedbene mjere u skladu s nacionalnim postupcima.
Europski parlament usvojio je Akt o digitalnim uslugama koji, između ostalog, traži od internetskih tržišta da brzo i učinkovito uklone ilegalne proizvode, kontaktiraju potrošače koji su takav proizvod i usluge kupili; osiguraju kontaktnu točku putem koje će potrošači moći jednostavno kontaktirati platformu te pruže traženu naknadu tvrtkama i potrošačima ako platforma nije u skladu sa zakonom.
"Prodaja opasnih proizvoda kao što su neprovjereni lijekovi i krivotvoreni proizvodi ali i širenje nezakonitog sadržaja, poput onog kojim se krše prava intelektualnog vlasništva, terorističkog sadržaja ili pak nezakonitog govora mržnje stvarnosti su s kojima se svakodnevno suočavamo na internetu. Unatoč tome, internetska se prodaja zadnjih godina kontinuirano povećavala, a 2020., u jeku pandemije, 71 posto potrošača kupovalo je na internetu. Istovremeno, procjenjuje se da sedam posto europskog uvoza otpada na krivotvorenu robu", izjavio je europarlamentarac Tomislav Sokol (EPP).
