Svaka druga osoba između 16 i 25 godina provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a samo 37 posto mladih imalo je priliku učiti o medijima. Stoga su organizatori ovogodišnjih Dana medijske pismenosti - Agencija za elektroničke medije i UNICEF - u fokus odlučiti staviti prepoznavanje dezinformacija i kritičko razmišljanje.
Anketa koju su među djecom i mladima u dobi od 16 do 25 godina proveli UNICEF i Mreža mladih Hrvatske pokazala je da su društvene mreže glavni izvor informacija među spomenutom skupinom te da 50 posto ispitanih na njima provodi više od tri sata dnevno.
Istraživanje koje je proveo Ipsos pokazalo je da je samo 20% građana imalo priliku učiti o medijima, o tome kako mediji funkcioniraju, kako nastaju medijski sadržaji te kako analizirati i kritički promišljati o medijskim sadržajima i vijestima. Samo 37% mladih od 16 do 25 godina imalo je priliku učiti o medijima.
Anketa pokazuju da čak 89 posto mladih želi u školama više sadržaja vezanih za medijsku pismenost jer žele saznati kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje te učiti o zaštiti osobnih podataka, sextingu, sextortionu i analizi medijskih sadržaja.
Aktivnosti koje su održane tijekom cijelog svibnja u sklopu Dana medijske pismenosti bavile su se temama razvoja vještine kritičkog razmišljanja, prepoznavanja dezinformacija, razumijevanja utjecaja influencera i prikrivenog oglašavanja, algoritama koji određuju koje informacije i sadržaja koji će doći do nas putem društvenih mreža i utjecati na našu sliku o svijetu oko nas.
"Biti medijski pismen nikada nije bilo važnije, jer medijska pismenost je zapravo jedini način za siguran život i djelovanje u današnjem izuzetno složenom medijsko-komunikacijskom okruženju. Stoga, mislimo svojom glavom dok se krećemo medijskim labirintom i pomoću medijske pismenosti preuzmimo kontrolu u svoje u ruke", kazao je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.
U sklopu dana medijske pismenosti, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja provedeno je 1500 aktivnosti u koje se uključilo više od 33 tisuće sudionika sa željom da nauče više o raznovrsnim vještinama iz područja medijske pismenosti.
Za sve one koji nisu stigli sudjelovati u brojnim događanjima, radionicama i raspravama održanima tijekom svibnja, pripremljeni su razni materijali kojima se može pristupiti na web-stranici medijskapismenost.hr.
Ukupno 32 obrazovna materijala i 20 videopredavanja su od objave prvih materijala 2018. do sada preuzeti više od pola milijuna puta i korišteni za organizaciju predavanja i radionica u vrtićima, školama, na fakultetima, u knjižnicama i drugim ustanovama.
Dodajmo i kako institucije EU-a rade na jačanju digitalne pismenosti građana i borbe protiv dezinformacija. Europski parlament objavljuje vodiče za provjeru činjenica, a nedavno je usvojeno i konačno izvješće posebnog odbora o vanjskom uplitanju, s preporukama o tome kako zaustaviti opasne strane napade na demokraciju.
