Šef diplomacije Europske unije, Josep Borrell, pozvao je zemlje Zapadnog Balkana da zajednički rade u borbi protiv dezinformacija kroz podizanje svijesti građana i jačanje otpornosti demokracija.
Govoreći putem video-veze na konferenciji o medijskoj pismenosti EU-Zapadni Balkan „Izgradnja rezilijencije na dezinformacije", visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku je naglasio da nezavisni i profesionalni mediji, kao i građani u regiji, trebaju neumorno raditi na suzbijanju dezinformacija.
"Posao novinara u suzbijanju dezinformacija je neophodan. Građani Zapadnog Balkana su svjesni i otporniji na pojavu dezinformacija, a medijska pismenost im u tome pomaže. Borba protiv dezinformacija zahtijeva jedan sveobuhvatni pristup institucija u kojem će sudjelovati svi dionici društva. Ovaj summit EU-a i Zapadnog Balkana je najvažniji događaj na visokom nivou koji govori o ovim problemima", rekao je Borrell, "EU i Zapadni Balkan dijele odgovornost za izgradnju mirne i prosperitetne ujedinjene Europe. Ulaganjem u osnaživanje ljudi na Zapadnom Balkanu, ulažemo i u jaču Europu".
Delegacija EU-a u Republici Sjevernoj Makedoniji i Makedonski institut za medije organizirali su drugu po redu konferenciju "EU i Zapadni Balkan – medijska pismenost" u Skoplju tijekom koje su predstavnici državnih institucija, medija, civilnog društva i akademske zajednice raspravljali o nekim od gorućih izazova suvremenog javnog komuniciranja. Ključne teme kojih su se dotakli su borba i otpornost na dezinformacije, utjecaj društvenih mreža i dezinformacija na redefiniranje izvještavanja te važnost medijske pismenosti za građane.
Predsjednik Republike Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski rekao je kako digitalizacija omogućuje mnogo veću dostupnost informacija s nevjerojatnom brzinom i u realnom vremenu, a društveni mediji i internetski portali postaju dominantni izvor informacija za građane i korporacije.
"Međutim, mogućnost za brzo informiranje sa sobom nosi i veliki rizik. Kao potrošači velikog broja informacija koje veoma brzo stižu do nas, mi najčešće nemamo vremena ni mogućnosti procijeniti je li sadržaj koji čitamo provjeren i točan", rekao je Pendarovski.
Pendarovski je dodao da su dezinformacije proizvod planiranog pristupa određenoj temi čiji je cilj da se javnost manipulira plasiranjem pogrešnih informacija, a krajnji cilj je da služi interesima određenih političkih ili poslovnih centara moći.
"Kampanje dezinformacija polariziraju javnu debatu, negativno utječu na političke procese, narušavaju povjerenje građana u institucije i negativno utječu na društvenu koheziju. Zbog tog potencijala da potkopaju demokratske vrijednosti, dezinformacije mogu destabilizirati čak i samu državu", upozorio je Pendarovski.
"Pred nama je složen zadatak da izgradimo sistemsku medijsku i osobnu otpornost prema dezinformacijama, a to možemo postići samo kroz blisku suradnju institucija, političkih partija, poslovne zajednice, građanskog sektora i medija. Proces edukacije o medijskoj pismenosti i dezinformacijama u osnovnim i srednjim školama će nam omogućiti da stvorimo generacije učenika koji će lakše prepoznati dezinformacije i oformiti svoje stavove na temelju provjerenih informacija", dodao je predsjednik Sjeverne Makedonije.
Prvi panel konferencije “Otpornost na dezinformacije: Zajednički izazov za institucije, medije i građane” ukazao je na neke od izazova s kojima se Sjeverna Makedonija suočava u području dezinformacija, usporedio ih je s iskustvima drugih zemalja u regiji i EU , poput Albanije i Latvije, te je istražio potrebu za cjelovitim pristupom koji bi različiti akteri u društvu trebali zauzeti pri rješavanju pitanja dezinformacija.
Fokus drugog panela "Izvještavanje 2.0: Jesu li društvene mreže i dezinformacije redefinirali izvještavanje?" bila je digitalna transformacija novinarstva, odnosno izazovi koje je sve veća konzumacija vijesti putem društvenih mreža nametnula redakcijama i problemi s kojima se novinari susreću pri susretu s dezinformacijama.
Treći panel „Digitalni građani: Kretanje na internetu na otporan način“ usredotočio se na važnost medijske i informacijske pismenosti kao uvjeta za kritičko mišljenje, informirano odlučivanje i funkcionalnu demokraciju. Panelisti su također raspravljali o najnovijim dezinformacijskim kampanjama u regiji i njihovom utjecaju na javno mnijenje.
Veleposlanik David Geer, šef Delegacije Europske unije u Republici Sjevernoj Makedoniji istaknuo je kako su dezinformacije postale globalni izazov te su tijekom pandemije pokazale svoju moć i utjecaj koji imaju po život i blagostanje ljudi.
"Na društvenim mrežama smo tijekom krize covida-19 često nailazili na dezinformaciju kako je EU napustila i zaboravila Zapadni Balkan tijekom pandemije. U realnosti, EU je pružila pomoć državama Zapadnog Balkana u iznosu od 3,3 milijarde eura u obliku zdravstvene, društvene i ekonomske pomoći. Dezinformacija koštaju punu i podrivaju jedan od najvažnijih aspekata našeg društva, a to je kapacitet da se razvija u dinamičnom i kreativnom načinu na osnovu pluralizma ideja i na osnovu znanosti, činjenica i dokaza kroz debatu i sudjelovanje građana. U borbi protiv dezinformacija moraju svi sudjelovati. Potrebno je sudjelovanje institucija, ulaganje u medijsku pismenost posebno među mladim ljudima, izgradnja kohezije između neovisnih medija i građanskog društva i podrška ljudima koji rade na provjeri činjenica", rekao je Geer.
Konferencija u Skoplju nadovezuje se na rezultate prve konferencije EU-Zapadni Balkan organizirane 2020. godine u Sarajevu i Banjoj Luci. Rezultat konferencije su preporuke čiji je cilj potaknuti učinkovite akcije protiv dezinformacija i daljnji razvoj medijske pismenosti ne samo na Zapadnom Balkanu nego i diljem Europe.
Europska unija se protiv dezinformacija bori, između ostalog, dobrovoljnim Kodeksom dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i Kodeksom postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, a mnoge države članice razvile su vlastite pristupe rješavanju dezinformacija i online uvredljivog govora. Također, Europski parlament je prošle godine osnovao Poseban odbor za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u EU-u, uključujući dezinformacije, a europarlamentarci su na nedavnoj plenarnoj sjednici zatražili više sredstava za borbu protiv hibridnog ratovanja, bolju koordinaciju i solidarnost među državama članicama te sankcije za vanjsko uplitanje.
