“Dezinformiranje destabilizira i ugrožava europsku demokraciju, to nije kratkoročna prijetnja. Ako znamo da legitimitet EU-a počiva na demokratskim temeljima, onda ih moramo sačuvati suzbijanjem nedemokratskih metoda. To znači učiniti više za one o kojima demokracija ovisi, a to su informirani građani”, istaknula je zastupnica Sunčana Glavak u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
Hrvatska zastupnica iz redova europskih pučana, sudjelovala je u plenarnoj raspravi s visokim predstavnikom za vanjsku politiku EU-a Josepom Borrellom o vanjskom uplitanju u demokratske procese.
Glavak je upozorila na važnost odlučnog i proaktivnog pristupa u borbi protiv dezinformiranja u europskom susjedstvu, prvenstveno na zapadnom Balkanu.
„Ako Europska unija odlučno ne stane u obranu demokratskih vrijednosti i ne nastavi s prokazivanjem dezinformacijskih kampanja u tim državama, ništa neće spriječiti druge aktere da na tom prostoru šire svoj utjecaj i potencijalno ugrožavaju naše vrijednosti“, poručila je Glavak.
'Promjenjivost prijetnji'
S ciljem uspješne i učinkovite borbe protiv dezinformiranja, europarlamentarka je predložila jasno definiranje terminologije u vezi sa stranim uplitanjem, povećanje raspoloživosti financijskih i ljudskih resursa, kao i bolju koordinaciju unutar i izvan EU-a.
„Moramo biti spremniji za promjenjivost prijetnji“, dodala je Glavak.
Zastupnici Europskog parlamenta na srpanjskoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu zatražili su više sredstava za borbu protiv hibridnog ratovanja, bolju koordinaciju i solidarnost među državama članicama te sankcije za vanjsko uplitanje u unutarnje poslove.
U raspravi sa šefom vanjske politike EU-a, većina zastupnika istaknula je potrebu Unije za većim financijskim ulaganjima i ljudskim resursima u borbi protiv kampanja dezinformacija vanjskih aktera koji žele "potkopati europsku demokraciju".
"Na moju zabrinutost, Europska služba za vanjsko djelovanje nije zatražila nikakva dodatna sredstva za StartCom", rekla je Sandra Kalniete (EPP), izvjestiteljica Posebnog odbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE). Kalniete se referirala na radne skupine EU-a osnovane za rješavanje problema kampanja dezinformiranja u zemljama Istočnog partnerstva i Rusije, na Zapadnom Balkanu, Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi.
Bolja koordinacija
Nekoliko zastupnika istaknulo je da su službe ključne za borbu EU-a protiv dezinformacija.
Većina članova Europskog parlamenta u svom izlaganju zalagala se za kolektivne protumjere EU-a, uključujući sankcije protiv mastermindova i hakera odgovornih za kampanje dezinformiranja. "Uplitanje bi ih trebalo skupo koštati", poručili su zastupnici.
Dio zastupnika traži bolju koordinaciju među državama članicama i odgovarajuće strukture unutar EU-a koje bi pomogle toj koordinaciji.
"EU je već dugo naivna", primijetio je Raphaël Glucksmann (S&D), predsjednik Odbora. Glucksmann je zatražio od Komisije da pronađe načine za zatvaranje rupa u odgovoru EU-a, uključujući preispitivanje izvedivosti odluka donesenih jednoglasno.
Borrell je zastupnicima odgovorio kako shvaća važnost kažnjavanja onih koji pružaju destabilizirajuće dezinformacije, ali ih je i upozorio da, prema važećim pravilima, nije bilo nezakonitog manipuliranja informacijama.
Podsjetimo, na sastanku Odboru u ožujku, Borrell je priznao da njegove službe nemaju dovoljno resursa za suzbijanje dezinformacijskih napada iz Kine. Zastupnici su tada optužili kinesku vladu da je bila jedna od glavnih aktera stranog uplitanja.
Posebni odbor će raspravu o nacrtu izvještaja izvjestiteljice o tome kako se boriti protiv stranog uplitanja u demokratske procese EU-a započeti nakon ljetne stanke.
