Koje je konkretne korake Komisija poduzela kako bi obustavila, povukla ili povratila plaćanja upotrijebljena za proširenje ili prenamjenu institucijske skrbi? Što Komisija poduzima kako bi osigurala da se sredstva EU-a upotrebljavaju isključivo za postupak deinstitucionalizacije? Kako ocjenjuje ritam procesa deinstitucionalizacije u EU-u?
Ova pitanja o deinstitucionalizaciji usluga potpore za osobe s invaliditetom Europskoj komisiji, tražeći pisani odgovor. uputilo je 30. ožujka ove godine 18 zastupnika u Europskom parlamentu: Sylwia Spurek (Verts/ALE), Kim Van Sparrentak (Verts/ALE), Chiara Gemma (NI), José Gusmão (Ljevica), Jarosław Duda (PPE), Biljana Borzan (S&D), Rosanna Conte (ID), Tanja Fajon (S&D), Estrella Durá Ferrandis (S&D), Loucas Fourlas (PPE), Radka Maxová (S&D), Miriam Lexmann (PPE), Ádám Kósa (NI), Mónica Silvana González (S&D), Stelios Kympouropoulos (PPE), Milan Brglez (S&D), Tilly Metz (Verts/ALE) i Katrin Langensiepen (Verts/ALE).
Pri tom su naveli kako je 2. listopada 2015. Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom objavio zaključne napomene o početnom izvješću Europske unije o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Odbor je, naveli su, izrazio zabrinutost zbog toga što diljem EU-a osobe s invaliditetom i dalje žive u institucijama, a ne u svojim lokalnim zajednicama, dok je jedna od glavnih svrha Konvencije, predviđena člancima od 1. do 19., da se osobama s invaliditetom zajamči pravo na neovisan život.
Odbor je, navode europarlamentarci, napomenuo da se europski strukturni i investicijski fondovi u državama članicama i dalje upotrebljavaju za održavanje stambenih institucija ili za ulaganje u nova stambena okružja koja su i dalje institucijska po načinu funkcioniranja. Odbor je preporučio da EU prestane dopuštati nastavak takvih ulaganja i da umjesto toga ambiciozno ulaže u proces deinstitucionalizacije, naglasili su zastupnici tražeći odgovor EK.
U ime Europske komisije 7. srpnja 2021. odgovorila im je povjerenica za ravnopravnost Helena Dalli navodeći kako Komisija prati podupiru li se sredstvima EU-a ulaganja kojima se promiče neovisan život u skladu s relevantnim zakonodavnim okvirom, uključujući s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD).
“Međutim, iako Komisija pruža tehničke savjete kako na odgovarajući način upotrebljavati sredstva EU-a za provedbu postupka deinstitucionalizacije, države članice odabiru i provode operacije/projekte u skladu s načelom podijeljenog upravljanja. Ako Komisija utvrdi kršenje UNCRPD-a, može prekinuti ili suspendirati plaćanja. Ako države članice nisu ispravile nepravilne rashode, može izvršiti financijski ispravak. Komisija dosad nije morala ponovno poduzeti te mjere i nije upoznata ni s kakvim korektivnim mjerama koje se primjenjuju na razini država članica”, navodi povjerenica Dalli.
Nadalje obrazlaže kako se Uredbom o zajedničkim odredbama od država članica zahtijeva da za razdoblje od 2021. do 2027. uspostave strategiju za prijelaz s institucionalne skrbi na skrb u obitelji i zajednici te nacionalni okvir za osiguravanje provedbe UNCPRD-a. Oba zahtjeva su, kako ističe, preduvjeti za korištenje relevantnih fondova kohezijske politike i trebat će se primjenjivati tijekom cijelog programskog razdoblja. Komisija će ih ocijeniti.
“Unatoč dosad ostvarenom napretku, pritužbe, koje uglavnom dolaze od organizacija osoba s invaliditetom, upućuju na to da su mnogi još uvijek lišeni prava na neovisan život. U relevantnim službama Komisije i drugim forumima redovito se raspravlja o stanju provedbe. Komisija će do 2023. izdati smjernice u kojima će državama članicama preporučiti poboljšanja u pogledu samostalnog života i uključivanja osoba s invaliditetom u zajednicu”, odgovorila je povjerenica Helena Dalli na upit 18 parlamentaraca.
Koordinacijski odbor društava i udruga umirovljenika Hrvatske pošte (HP) i Hrvatskih telekomunikacija (HT), pokrenuo je prije nepunih šest godina inicijativu sufinanciranja ugradnje dizala u stambene zgrade iz EU fondova kroz program “Dostupnost do stana”. Pri tom su se pozivali i na potrebu deinstitucionalizacije usluga potpore za osobe s invaliditetom, pravilnike o pristupačnosti i druge dokumente kojima bi se trebao olakšati život starijih osoba i osoba s invaliditetom u zajednici, ali i mladih ljudi kojima nije lako penjati se i spuštati se stepenicama u zgradama bez dizala moraju li nositi malu djecu, kućne potrepštine ili izvoditi radove u stanovima.
Kad je doznao za odgovor povjerenice Dalli, Želimir Manenica, predsjednik tog Koordinacijskog odbora odlučio joj je pisati, kako navodi, zaprepašten neprihvatljivim odgovorom da će Europska komisija “izdati smjernice do 2023. u kojima će državama članicama preporučiti poboljšanja u pogledu samostalnog života i uključivanja osoba s invaliditetom u zajednicu”.
Ističe kako je Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom objavio 2. listopada 2015 da je zabrinut što diljem EU osobe sa invaliditetom i dalje žive u institucijama, te kako je preporučio da EU ambiciozno ulaže u proces deinstitucionalizacije svih vrsta domova.
Europska komisija je, piše Manenica, u prosincu 2012. provela Odluku da se više ne sufinancira izgradnja bilo koje od 4 vrste domova, već da se financira sve u svezi deinstitucionalizacije i potiče što dulji ostanak osoba u svojim stanovima i da žive u svojim lokalnim zajednicama.
"U tom programu deinstitucionalizacije, bez velikog razmišljanja i strategija sasvim sigurno među prvima je ugradnja dizala u višeetažne stambene građevine i sufinanciranje službi, koje omogućavaju da invalidne, teško pokretne, bolesne i starije osobe ostaju što duže u svojem stanu, a takvih je u RH i EU sve više", naglašava Želimir Manenica.
Također ističe kako su u programu "Konkurentnost i kohezija 2014-2020" bila predviđena određena sredstva za deinstitucionalizaciju u Hrvatskoj, ali su utrošena za druge namjene.
"I Vi u svom odgovoru navodite da primate pritužbe od organizacija osoba s invaliditetom, ali ne navodite koje vrste. Da li se pretežno odnose na mobilnost?", piše Manenica povjerenici Dalli.
U pismu Koordinacijski odbor društava i udruga HP i HT umirovljenika podsjeća i kako su krajem studenoga 2020. tražili od Europske komisije da se ugradnja dizala, odredi kao zaseban poziv ili projekt u bilo kojem dokumentu EU u razdoblju 2021-2027.
"Jedini izgovor našeg resornog Ministarstva za regionalni razvoj i fondove EU je da Europska komisija nigdje eksplicite ne navodi, da se ugradnja dizala u višeetažne stambene građevine može objaviti kao zaseban poziv ili projekt u sklopu poboljšanja uvjeta stanovanja, već se uz to obvezuje na obnovu fasade za povećanje energetske učinkovitosti, a sada su još obvezni i elementi za osiguranje električne energije", navedeno je u pismu.
"Tragično je što bez dizala sada i idućih 10 godina pate osobe s invaliditetom, teško pokretne, bolesne i starije osobe, koje “popravljanje” klime, ako to i uspije, neće dočekati živi", ističe predsjednik Koordincijskog odbora Želimir Manenica u pismu povjerenici Dalli ponavljajući zahtjev da se ugradnja dizala u višeetažne stambene građevine predvidi u EU dokumentima za razdoblje 2021-2027 kao poseban poziv ili projekat iz socijalnih i gospodarskih razloga, što do sada nije učinjeno, bez obrazloženja.
