Europska komisija objavila je nove rezultate koji pokazuju koliko se internetske platforme pridržavaju Kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu.
Evaluacija pokazuje da su online platforme u 2021. uklonile manje štetnog sadržaja nego prošle godine i da su objave uklanjale sporije nego ranije.
Konkretno, IT tvrtke pregledale su 81% obavijesti u roku od 24 sata i uklonile u prosjeku 62,5% označenog sadržaja. Usporedbe radi, 2020. godine su u manje od jednog dana pregledale 90,4% obavijesti i uklonile 71% posto označenog štetnog sadržaja.
Što se tiče vrste uklonjenog sadržaja, kompanije su više uklanjale onaj sadržaj koji su procjenjivale kao ozbiljniji. Primjerice, uklonjeno je 69% sadržaja koji poziva na ubojstvo ili nasilje nad određenim skupinama, i 55% sadržaja koji koristi klevetničke riječi ili slike usmjerene protiv određenih skupina.
Najčešće prijavljivani sadržaj govora mržnje bio je protiv seksualnih manjina (18,2%), a slijede ga ksenofobija (18%) i anticiganizam (12,5%).
Kako bi odgovorile na širenje rasističkog i ksenofobičnog govora mržnje na internetu, Europska komisija i četiri velike IT tvrtke (Facebook, Microsoft, Twitter i YouTube) predstavile su 31. svibnja 2016. Kodeks ponašanja u borbi protiv nezakonitog govora mržnje na internetu.
Kodeksu su se do danas pridružili Instagram, Google+, Snapchat, LinkedIn, Dailymotion, Jeuxvideo.com i TikTok.
Posljednju, šestu evaluaciju je u razdoblju od 1. ožujka do 14. travnja 2021. godine provelo 35 organizacija koje su izvijestile o ishodu ukupnog uzorka od 4543 obavijesti iz 22 države članice.
Facebook je imao najveći broj obavijesti (1799), a slijede ga Twitter (1595), YouTube (519), Instagram (401) i Jeuxvideo.com (30). TikTok, koji se pridružio Kodeksu u rujnu 2020., primio je 199 obavijesti.
Povjerenik za pravosuđe Didier Reynders izjavio je da rezultati pokazuju da IT tvrtke ne mogu biti zadovoljne.
"Samo zato što su rezultati bili jako dobri posljednjih godina, platforme ne mogu svoj zadatak shvatiti manje ozbiljno. Moraju se bez odlaganja pozabaviti trendovima pada. Riječ je o zaštiti demokratskog prostora i temeljnih prava svih korisnika. Vjerujem da će brzo usvajanje Zakona o digitalnim uslugama također pomoći u rješavanju nekih trajnih nedostataka, poput nedovoljne transparentnosti i povratnih informacija korisnicima", rekao je u priopćenju Reynders.
Zakon o digitalnim uslugama (DSA) predlaže sveobuhvatni pravni okvir za suzbijanje nezakonitih sadržaja, kao i sustav regulacije koji pretpostavlja inicijative poput Kodeksa ponašanja.
Zastupnici Europskog parlamenta trenutačno rade na formiranju stava o Zakonu o digitalnim uslugama. Predviđena su posebna pravila za velike internetske platforme koje dosežu više od 10% od 450 milijuna potrošača u Europi. Takve velike platforme morat će procijeniti rizike koje njihovi sustavi predstavljaju i poduzeti mjere za ublažavanje kako bi suzbile širenje ilegalnih sadržaja i uklonile štetu koju čine društvu.
Uloga internetskih platformi posebno je osjetljiva tema ovih dana nakon što je zviždačica Frances Haugen otkrila da je Facebook znao koliku štetu po zdravlje maloljetnika stvaraju njegovi algoritmi, ali nije učinio ništa po tom pitanju.
Izvjestiteljica Parlamenta za DSA Christel Schaldemose (S&D) i izvjestiteljica u sjeni Alexandra Geese izjavile su kako slučaj Facebooka pokazuje da je potrebna hitna regulacija Big Techa.
"Od tehnoloških tvrtki moramo zahtijevati transparentnost i omogućiti građanskom društvu, zakonodavcima i znanstvenim stručnjacima uvid u gradivne elemente algoritama. Ovo je jedini način na koji možemo imati javnu raspravu o učincima algoritama", stoji u zajedničkom priopćenju europarlamentarki.
