EU je odobrila Meti/Facebooku akviziciju startupa Kustomer, uz uvjet da poštuje obveze pristupa API-ju.
Odluka je uslijedila nakon dubinske istrage o Metinom predloženom stjecanju Kustomera.
Kustomer, iako još uvijek relativno mala kompanija, inovativan je i brzo rastući igrač na tržištu CRM softvera.
CRM softveri su posebno dizajnirani softveri koji tvrtke koriste za interakciju sa svojim klijentima, davanje savjeta, rješavanje problem te upravljanje podacima i dokumentima.
Popularni kanali za slanje poruka, poput WhatsAppa, Instagrama i Facebook Messenger, važna susredstva putem kojih tvrtke komuniciraju sa svojim korisnicima.
Meta i Kustomer prema tome djeluju na vertikalno povezanim tržištima, a istraga je bila usredotočena na to može li Meta najnovijom akvizicijom staviti u nepovoljniji položaj konkurentske pružatelje usluga i CRM softvera.
Konkretnije, ispitivalo se koliko Meta ima mogućnosti, kao i ekonomski poticaj, da se uključi u strategije ograničavanja pristupa Kustomerovim konkurentima i novim sudionicima, kao što su uskraćivanje pristupa sučeljima za programiranje aplikacije (API) za razmjenu poruka.
Takve strategije ograničavanja pristupa mogle bi smanjiti konkurenciju na tržištu CRM softvera, što bi dovelo do viših cijena, niže kvalitete i manje inovacija, posebno za mala i srednja poduzeća, a na kraju i za potrošače.
Kako navodi u priopćenju, Komisija je prikupila "opsežne informacije i povratne informacije od konkurenata i kupaca" te je radila u "bliskoj suradnji s tijelima za zaštitu tržišnog natjecanja država članica i cijelog svijeta".
Facebook/Meta je obećao nediskriminirajući i bez naknade pristup javnim API-jima za kanale za razmjenu poruka (Facebook Messenger, Instagram i WhatsApp) konkurentnim pružateljima CRM softvera.
Meta se također obvezala na "obvezu jednakog pristupa core API-ju", što znači da se obvezala zadržati istu razinu mogućnosti značajki za Kustomerove konkurente/nove sudionike u slučaju da poboljša ili na drugi način proširi funkcionalnost razmjene poruka na Messengeru, Instagramu ili WhatsAppu.
U suštini, Meta se obvezala da neće prekinuti pristup ili zamrznuti sposobnost konkurencije da drži korak s njezinim platformama za razmjenu poruka.
Na ove dvije obveze pristupa Meta se obvezala na sljedećih deset godina.
Komisija napominje da će povjerenik pratiti provedbu.
"Obveze također uključuju brzi i obvezujući mehanizam za rješavanje sporova na koji se treće strane mogu pozvati. Također uključuju zahtjev da Meta objavi detalje relevantnih API-ja i funkcionalnosti na svojoj web stranici, uz tromjesečno izvješćivanje nadzornog povjerenika o bilo kakvom aktualnom beta testiranju novih značajki za razmjenu poruka", naglašavaju u Bruxellesu.
Komisija je također istražila koje će informacije Meta dobiti ovom akvizicijom jer je postojala opasnost da će joj u ruke doći mnogi podaci o Kustomerovim klijentima.
Komisija je na kraju zaključila da Kustomer, kao b2b pružatelj usluga, "ne posjeduje podatke svojih poslovnih korisnika" i da bi "pristup podacima ovisio o ugovorima s njegovim poslovnim korisnicima, koji trebaju pristanak svojih krajnjih kupaca".
Komisija je u procjeni Facebook-Kustomera također razmatrala tržište internetskog oglašavanja.
No, i ovdje je odlučeno da spajanje "vjerojatno neće dovesti do značajne prepreke učinkovite konkurencije".
Zbog veličine Kustomera, EU inače ne bi pokrenula istragu o akviziciji. Međutim, zbog sve veće zabrinutosti oko big techa i korištenja "ubojitih" akvizicija, EU je nedavno dala mogućnost zabrinutim državama članicama da zatraže kontrolu sumnjivog poslovanja.
Prva država koja je od Komisije zatražila istragu bila je Austrija, a zatim su se Belgija, Bugarska, Francuska, Island, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal i Rumunjska pridružile zahtjevu.
EU se odlučila obračunati s velikim internetskim kompanijama novim setom pravila o digitalnim uslugama. Europski parlament sredinom prosinca usvojio je Akt o digitalnim tržištima koji je usmjeren na regulaciju nadzornika pristupa poput Facebooka i Googlea, a ranije u siječnju usvojen je i Akt o digitalnim uslugama.
"Aktom o digitalnim tržištima regulirat ćemo ulogu velikih platformi na europskom tržištu. Do sad je situacija bila takva da su velike internetske platforme zloupotrebljavale svoj dominantan položaj na tržištu i tako uvjetovale poslovanje manjih europskih kompanija, a pravila tržišnog natjecanja nisu bila dostatna za rješavanje ovog problema jer sankcije za kršenje pravila nisu bile pravodobne", poručio je zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
