Zastupnici Europskog parlamenta zatražili su da se u novu direktivu o potrošačkim kreditima uvrsti zabrana diskriminacije zbog bolesti, uspostavi gornja granica kamatne stope koja će vrijediti na razini cijele EU i uredi područje primjene.
Članovi odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) sudjelovali su u razmjeni mišljenja s predstavnikom Europske komisije Nilsom Behrndtom.
Europarlamentarci su većinom podržali prijedlog Komisije o novoj, ažuriranoj direktivi, ističući kako je porast internetske kupovine tijekom pandemije pokazao da je potrebno provesti veću usklađenost na tržištu potrošačkih kredita.
Komisija predlaže da se pravila koja su sada primjenjuju samo na ugovore o kreditu između 200 i 75 000 eura prošire i na manje kreditne ponude. To bi značilo da bi se pravila primjenjivala i na kredite manje od 200 eura, kredite bez kamata i kredite koji se moraju otplatiti u roku od tri mjeseca uz neznatne naknade.
Također, zahtjevi za usklađenost mogli bi se postrožiti za sve vjerovnike i kreditne posrednike. Vjerovnici i kreditni posrednici bi tako mogli biti obvezni izvršiti temeljite procjene kreditne sposobnosti potrošača, dokumentirati svaku odluku i osigurati ljudsku intervenciju u slučajevima kada procjene kreditne sposobnosti uključuju profiliranje ili automatiziranu obradu osobnih podataka.
Izvjestiteljica Europskog parlamenta Katerina Konečna (Ljevica) rekla je da je pandemija ubrzala digitalizaciju i pružanje usluga digitalnog ugovaranja kredita, zbog čega je važno što prije provesti reviziju direktive o potrošačkim kreditima.
"Novo digitalno doba stvara nove rizike za potrošače", izjavila je Konečna, "Najosjetljivije problem je gornja granica za kamate. Smatram da je to najbolji način da se zaštiti potrošače. Moramo ozbiljno uzeti u obzir uspostavljanje europskih gornjih granica umjesto da to ostavimo državama članicama".
Izvjestitelj u sjeni Tomislav Sokol (EPP) traži da se zdravstveno stanje potpuno isključi iz procjene o kreditnoj sposobnosti.
"Trebamo zaštititi prava osoba koje su oboljele ili su se izliječile od bolesti raka. Nažalost, osobe s takvim dijagnozama nerijetko se zbog bolesti susreću s diskriminacijom prilikom ugovaranja različitih financijskih usluga kao što su osiguranja ili krediti pri čemu su prisiljeni ugovarati takve usluge po bitno nepovoljnijim uvjetima. Događa se to da se s poteškoćama pri ugovaranju financijskih usluga susreću i nakon izlječenja. To je nedopustivo", rezolutan je Sokol.
Europarlamentarac ističe kako je na njima odgovornost da zaštite potrošače od svih rizika koji vrebaju pri sklapanju kredita, pogotovo kod online ugovaranja.
"Moramo utjecati na to da ljudi ne ulaze u prevelike dugove. U Hrvatskoj imamo mnogo problema s prezaduženosti", istaknuo je Sokol, "Od početka koronakrize, 6 od 10 potrošača u EU susreće se s financijskim poteškoćama. Istovremeno, potrošačima se sve češće pruža mogućnost sklapanja kredita u digitalnom obliku, putem mobilnih uređaja. Zbog toga je potreban jači angažman kod informiranja potrošača o financijskim proizvodima koji su dostupni na tržištu jer potrošački kredit može postati rizik ako potrošač nema jasan uvid u sve važne informacije o kreditu".
Eurozastupnica Maria Manuel Leitão Marques (S&D) također smatra da prijedlog nije dovoljno ažuriran kad se radi o digitalnim pravima.
"Trebamo uzeti u obzir nove igrače na tržištu, a prije svega moramo se pozabaviti velikom količinom osobnih podataka koja se ne bi trebala koristiti za reklamiranje i procjenu kreditne sposobnosti. Što se tiče provjere kreditne sposobnosti, neobično nam je što se ljudima dodjeljuju krediti nakon što je procjena negativna. Gornje granice su dobrodošle, ali na tome trebamo nastaviti raditi. Želimo se pobrinuti da se troškovi ne prenesu na potrošače putem drugih pristojbi", izjavila je Leitão Marques.
Izvjestitelj u sjeni Rasmus Andresen (Zeleni/EFA) slaže da postoji ozbiljan problem sa zavaravajućim reklamiranjem, a koje se treba jasnije urediti u novoj direktivi.
"Trebaju nam obvezne mjere u reklamiranju kreditnih ugovora, primjerice sustav upozorenja kakav već imamo u Belgiji i Nizozemskoj na snazi", predložio je Andresen.
