Nakon desetljeća blokade u Vijeću, Europski parlament i države članice EU-a konačno su se složili oko akta o povećanju broja žena u upravnim odborima.
Privremeni sporazum, postignut u utorak navečer, ima za cilj osigurati ravnopravnost spolova u upravama trgovačkih društava koja kotiraju na burzama u Uniji.
Tijekom posljednjih deset godina, na starom je kontinentu ostvaren određeni napredak u pogledu rodne ravnopravnosti u upravama. Međutim, taj je napredak bio neujednačen te je u listopadu 2021. u prosjeku bilo samo 30,6 posto članica i samo 8,5 posto predsjednica upravnih odbora, što je porast u odnosu na 10,3 posto, odnosno tri posto u 2011. godini. Postoje i značajne razlike među država članicama, pri čemu je u Francuskoj 45,3 posto žena članica u upravnim odborima, dok je na Cipru samo 8,5 posto.
Većina (18 od 27 zemalja EU) godinama je podržavala dogovor o povećanju broja žena u odborima, no to nije bilo dovoljno jer je za usvajanje potrebno osigurati kvalificiranu većinu, što znači da prijedlog trebaju podržavati države koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a. Devet zemalja – Njemačka, Nizozemska, Danska, Estonija, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Švedska i Slovačka - protivile su se prijedlogu, tvrdeći kako bi to pitanje trebalo biti regulirano na nacionalnoj razini.
Prevagu je na posljednjem sastanku Vijeća u ožujku donijela Njemačka, koja je dolaskom koalicije socijaldemokrata, zelenih i liberala, konačno mogla glasati za usvajanje prijedloga. To je otvorilo put za početak pregovora s Europskim parlamentom, te je nakon tri kruga pregovora donesen privremeni sporazum. Nakon što Parlament i Vijeće službeno odobre sporazum, Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon što je objavljena u Službenom listu EU-a. Države članice trebale bi implementirati Direktivu dvije godine nakon što je usvojena.
Prema Direktivi o ženama u upravnim odborima, do 30. lipnja 2026. godine bi najmanje 40 posto neizvršnih direktorskih mjesta ili 33 posto svih direktorskih pozicija trebale zauzimati žene. Cilj bi se postigao davanjem prednosti kandidatu nedovoljno zastupljenog spola kada se jednako kvalificirane osobe prijave za isti posao.
U državama članicama koje ne postignu te ciljeve, uvrštena poduzeća morat će uspostaviti transparentne postupke odabira i imenovanja članova i članica uprave kako bi se ta situacija popravila, primjerice uvesti usporednu procjenu različitih kandidata i kandidatkinja na temelju jasnih i neutralno formuliranih kriterija. Iako ne postoje kazne za tvrtke koje ne postignu cilj od 40% žena u odborima, Parlament je predložio novčane kazne za tvrtke koje krše nacionalne odredbe usvojene u skladu s Direktivom i koje se ne pridržavaju otvorenih i transparentnih postupaka imenovanja.
Istraživanja pokazuju da se u rodno uravnoteženijim odborima donose bolje odluke. Očekuje se i da će veći broj žena na položajima na kojima se donose odluke u vezi s gospodarstvom potaknuti rodnu ravnopravnost u poduzećima i društvu općenito.
"Više žena u upravama čini tvrtke otpornijima, inovativnijima i pomoći će u promjeni struktura odozgo prema dolje na radnom mjestu", rekla je suizvjestiteljica Europskog parlamenta Evelyn Regner (S&D).
"Svi podaci pokazuju da se rodna ravnopravnost u vrhu poduzeća ne postiže pukom srećom. Također znamo da veća raznolikost u upravama pridonosi boljem donošenju odluka i rezultatima. Ova kvota može biti poticaj u pravom smjeru za veću jednakost i raznolikost u tvrtkama", dodala je suizvjestiteljica Lara Wolters (S&D).
Zemlje koje su prije stupanja na snagu direktive ostvarila napredak kojim se približavaju postizanju ciljeva ili su donijele jednako djelotvorno zakonodavstvo, mogu suspendirati zahtjeve direktive koji se odnose na postupak imenovanja ili odabira.
