Odbor Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača podržao je privremeno postignut sporazum s vladama EU-a o Aktu o digitalnim tržištima (DMA).
S 43 glasa za, jednim protiv i jednim suzdržanim, europarlamentarci su se složili oko novih pravila koja će po prvi puta regulirati velike internetske kompanije prije nego što dođe do ilegalne situacije ili štete po korisnika.
"Ova velika većina glasova pokazuje da je Parlament ujedinjen protiv nepoštenih praksi gatekepeera. Ovo je pretposljednji korak prije nego DMA stupi na snagu. Meni je od samog početka bilo važno ubrzati donošenje ovog zakona i učiniti ga što boljim. Nakon glasovanja na plenarnoj sjednici u srpnju, mi kao Parlament smatrat ćemo Komisiju odgovornom za to koliko brzo provodi odredbe", kazao je njemački zastupnik koji je u ime Europskog parlamenta vodio pregovore o DMA, Andreas Schwab.
DMA će se primjenjivati na nadzornike pristupa tržištu (gatekeepere). Da bi neka kompanija bila klasificirana kao nadzornik pristupa, mora pružati "usluge temeljne platforme" koje su najsklonije nepoštenim poslovnim praksama. To može uključivati platforme kao što su društvene mreže, tražilice, virtualne asistente ili aplikacije za online komunikaciju. Također, trebaju imati tržišnu vrijednost od najmanje 75 milijardi eura ili godišnji promet u EU od 7,5 milijardi, te najmanje 45 milijuna mjesečnih krajnjih korisnika i 10.000 godišnjih poslovnih korisnika.
U suštini, to su platforme koje su zbog svog položaja na tržištu praktički neizbježne za poslovne korisnike u digitalnoj ekonomiji koji žele pristupiti jedinstvenom tržištu EU-a, odnosno kompanije poput Applea, Amazona, Googlea, Facebooka i Microsofta.
Gatekeeperi će se morati pridržavati niza obveza, uključujući osiguravanje interoperabilnosti svojih usluga za razmjenu poruka s manjim igračima na tržištu. To znači da će manje platforme moći zahtijevati "otvaranje" dominantnih platformi za razmjenu poruka, kako bi svojim korisnicima omogućile razmjenu poruka, slanje glasovnih poruka ili datoteka kroz aplikacije za razmjenu poruka. To bi trebalo koristiti i krajnjim korisnicima jer će im dati veći izbor i izbjeći takozvani efekt "zaključavanja" gdje su ograničeni na jednu aplikaciju ili platformu.
Nadzornici pristupa će morati omogućiti korisnicima da jednostavno deinstaliraju sve unaprijed instalirane softverske aplikacije i da lako mijenjaju zadane postavke koje usmjeravaju korisnike prema proizvodima ili uslugama gatekeepera. Korisnici će također imati mogućnost korištenja aplikacija trećih strana i trgovina aplikacija.
Velike online platforme više neće moći obrađivati osobne podatke korisnika, osim ako nije izričito dao privolu, niti će moći povoljnije rangirati svoje proizvode ili usluge (samoreferenciranje).
Ako gatekeeper ne poštuje pravila, Komisija mu može izreći novčane kazne "do 10% ukupnog svjetskog prometa u prethodnoj financijskoj godini", te teže kazne do 20% u slučaju ponovljenog nepoštivanja. U slučaju sustavnih kršenja pravila, Komisija može zabraniti nadzornicima da preuzimaju druge tvrtke na određeno vrijeme (tzv. killer acquisitions).
Cilj zakona o digitalnim tržištima je suzbijanje monopola velikih tehnoloških kompanija na tržištu EU-a i osigurati jednake uvjete za sve. DMA, kao i DSA (Akt o digitalnim uslugama), trebali bi biti stavljeni na konačno glasovanje u Europskom parlamentu u srpnju, prije nego što ih Vijeće službeno usvoji i objavi u Službenom listu EU. Odredbe iz DMA trebale bi se početi primjenjivati šest mjeseci nakon što zakon stupi na snagu.
Prošlog je tjedna europska povjerenica za tržišno natjecanje, Margrethe Vestager, izjavila da će se Akt o digitalnim tržištima početi primjenjivati najranije u proljeće 2023. godine.
