Glavni problemi poslovanja u Hrvatskoj i dalje su nedostatak radne snage, oporezivanje i spora administracija, pokazalo je istraživanje američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham).
AmCham svake godine provodi istraživanje kojim ispituje poslovno okruženje u Hrvatskoj te ga uspoređuje s drugim zemljama.
Više od 60 posto ispitanika ocijenilo je iskustvo poslovanja u Hrvatskoj dobrim ili vrlo dobrim. U usporedbi s drugim zemljama srednjoistočne Europe, polovica (54%) poduzeća smatra poslovanje usporedivim, trećina lošijim, a samo 11 posto reklo je da je bolje poslovati u Hrvatskoj nego u regiji.
Što se tiče poslovanja u 2021., 73 posto ispitanika smatra da se poboljšalo u odnosu na 2020., a 48 posto da je povećalo zapošljavanje. Međutim, brine ih neizvjesnost zbog rata u Ukrajini.
"Prošla godina bila je dobra i zbog učinaka turizma, koji su u Hrvatskoj bili bolji nego u konkurentskim zemljama. Došlo je i do oporavka kanala ugostiteljstva uslijed smirivanja pandemije, što se nastavilo sve do ožujka. No, sve nas brine neizvjesnost oko rata, kao i povećanje cijena svih inputa u proizvodnji, od sirovina i energenata do materijala za pakiranje i drugih. To će neminovno utjecati na rast troškova kod partnera u distribuciji, a to su veliki troškovi", poručila je predsjednica Vijeća upravitelja AmChama Ruža Tomić Fontana.
Izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić naglasila je da je 44 posto ispitanih u istraživanju reklo kako vidi poboljšanje uvjeta poslovanja u Hrvatskoj zadnjih pet godina, ali i iste probleme ograničenja poslovanja, prije svega nedostatak odgovarajuće radne snage, oporezivanje rada te sporo pravosuđe i administraciju.
S druge strane, čak 82 posto poduzeća reklo je da u iduće tri godine u Hrvatskoj planira širenje, a njih 69 posto i nova zapošljavanja, dok ih 66 posto razmišlja da nakon pandemije omogući radnicima neke oblike fleksibilnog rada poput rada na daljinu.
Dodajmo još kako su mala i srednja poduzeća okosnica europskog gospodarstva. Oko 25 milijuna malih i srednjih poduzeća čini 99 posto svih poduzeća u EU. Prije početka pandemije ta poduzeća stvorila su više od polovine BDP-a EU-a i zapošljavala oko 100 milijuna radnika. Kriza uzrokovana pandemijom covid-19 teško je pogodila MSP-ove.
Europski parlament pozvao je na smanjenje administrativnih opterećenja i poboljšanje pristupa financiranju na tržištima kapitala. U izvješću o novoj strategiji za europske MSP-ove, europarlamentarci traže da se malim i srednjim pruži potpora kako bi iskoristili prilike za inovacije, uključujući razvoj inicijativa kojim bi se oni brže uključili u e-trgovinu.
