Gotovo 27.000 ideja, komentara i događanja prikupljeno je na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije o budućnosti Europe, procesa javnih rasprava čiji je cilj uključiti građanke i građane u oblikovanje prioriteta i reformi EU-a. O prijedlozima predstavljenim na platformi, raspravljalo se i na europskim građanskim panelima koji su prve sjednice održali tijekom rujna i listopada u Europskom parlamentu u Strasbourgu, izvijestili su iz Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Na četvrtom panelu ovog vikenda 200 sudionika bavilo se pitanjima globalne uloge EU-a i migracijama. Među prijedlozima građana ističe se, kako je priopćeno, uspostava europske vojske, ambicioznija politika EU-a u susjedstvu uključujući zapadni Balkan, ali i Afriku i Latinsku Ameriku.
Sudjelujući na panelu u Strasbourgu, supredsjedatelj izvršnog odbora Konferencije o budućnosti Europe za Europski parlament, zastupnik Guy Verhofstadt kazao je kako su ovakve inicijative izvrsna prilika za razmjenu ideja i bolje uključivanje građana u proces donošenja odluka na europskoj razini.
„Već postoje zahtjevi građana da ovaj proces uvrstimo u redoviti legislativni postupak barem dvaput u razdoblju od svakih pet godina. Moguće je da će upravo takva inicijativa biti uključena kao jedan od završnih prijedloga Konferencije“, izjavio je Verhofstadt.
Supredsjedateljica izvršnog odbora Konferencije za Europsku komisiju povjerenica Dubravka Šuica također je naglasila kako EU institucije žele i trebaju čuti glas građana.
„Želimo slušati koji su njihovi problemi i uvažavati njihove ideje prilikom izrade budućih europskih politika. Želimo da stavovi europskih građanki i građana postanu sastavni dio mehanizma dizajniranja politika EU-a“,kazala je Šuica.
U objavi za medije navedeno je i kako su se prije rasprave o globalnoj ulozi EU-a, građanke i građani okupljeni na prvom europskom panelu bavili oporavkom i socijalnom pravdom, na drugom demokracijom i vladavinom prava, a na trećem okolišem i zdravljem. Paneli se sastaju tri puta. Nakon prve sjednice koju su imali u Europskom parlamentu u Strasbourgu, drugu će održati online, a završnu, treću, u europskim institutima u Dublinu, Firenci, Varšavi i Maastrichtu.
Na svakom od europskih panela sudjeluje 200 građanki i građana iz svih država članica, a trećina je mlađa od 25 godina. Sudionici su odabrani nasumično kako bi predstavljali raznolikost EU-a. Na prvoj sjednici svakog panela izabrano je po 20 predstavnika građana za plenarnu skupštinu Konferencije o budućnosti Europe, a među njima je i dvoje hrvatskih državljana.
Skupština će se sastati po drugi put od 22. do 23. listopada u Strasbourgu.
Preporuke panela bit će sastavni dio završnog izvješća Konferencije koje će na proljeće 2022. pripremiti izvršni odbor, a odobriti plenarna skupština Konferencije.
Kako je navedeno, na razini cijele Europe, od ponuđenih tema na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije o budućnosti Europe, građani najviše interesa pokazuju za pitanje europske demokracije. Za hrvatske građane registrirane na platformi na prvom je mjestu tema "EU u svijetu". I na razini EU-a i u Hrvatskoj slijede: klimatske promjene i zaštita okoliša te snažnije gospodarstvo i socijalna pravda.
Od travnja do rujna ove godine najveći broj intervencija na platformi (komentari, ideje, događanja) bilo je iz Njemačke (4451), Francuske (2482) i Belgije (1501), no gledajući distribuciju na milijun stanovnika, predvodnici su građani Malte (173 na milijun stanovnika), Luksemburga (138 na milijun stanovnika) i Belgije (131 na milijun stanovnika).
Iz Hrvatske je u tom razdoblju na platformu priložen 151 doprinos, odnosno 37 na milijun stanovnika. Jednako toliko imaju i Francuska i Irska, a najmanje Rumunjska i Grčka s 12 te Poljska s 10 doprinosa na milijun građana, priopćeno je iz Europskog parlamenta.
Inače, konferencija je pod nadležnošću triju institucija, koje predstavljaju predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik Vijeća i predsjednica Europske komisije, koji djeluju u svojstvu zajedničkog predsjedništva.
