“Hodalica kroz lažne vijesti” novi je projekt koji je pokrenuo hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, a namijenjen je ponajviše osobama starije životne dobi.
Riječ je o ciklusu predavanja s temom edukacije o prepoznavanju lažnih vijesti i dezinformacija, te lažnog oglašavanja, koja će se održati u šest umirovljeničkih domova u Republici Hrvatskoj, te ciklusu od pet edukativnih filmova i popratnoj kampanji na društvenoj mreži Facebook.
Projekt se realizira uz podršku parlamentarne grupacije Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.
Picula je u ponedjeljak, kako su izvijestili iz njegovog ureda, otvorio projekt prvim u nizu predavanja, koje je mag. Tomislav Levak održao u zagrebačkom Domu za starije osobe Pešćenica, a popratilo ga je šezdesetak umirovljenika.
- Osobe treće životne dobi prečesto su u Hrvatskoj zanemarene, kako u sustavu skrbi, tako i u medijima, a Europski parlament još je 2008. godine prepoznao važnost medijskog opismenjavanja starijih sugrađanki i sugrađana, posebno u digitalnom svijetu, koji je postao i njihova stvarnost i svakodnevica. Kao nekadašnjem novinaru, obrazovanom za izvještavanje, iznimno mi je stalo do točnosti informacija - izjavio je Picula, koji je i član Posebnog odbora Europskog parlamenta za borbu protiv vanjskog uplitanja u demokratske procese.
Dodao je kako je više relevantnih istraživanja pokazalo kako su osobe starije životne dobi, nažalost, najsklonije širenju lažnih vijesti na društvenim mrežama.
Tako je američko istraživanje Grinberg et al pokazalo visoku koncentraciju konzumacije lažnih vijesti u općoj populaciji: 1 posto korisnika je konzumiralo 80 posto detektiranih lažnih vijesti, dok je svega 0,1 posto odgovorno za 80 posto dijeljenih izvora lažnih vijesti. Istraživanje je također, kako navode, sugeriralo da će lažne vijesti najvjerojatnije dijeliti osobe starije životne dobi.
Slično je potvrdilo i istraživanje Guess et al koje se fokusiralo na Facebook, a koje je utvrdilo da je dijeljenje lažnih vijesti po sebi rijetka pojava, ali da su oni koji sudjeluju u dijeljenju bili stariji od 65 godina te da je ova grupa podijelila gotovo sedam puta više lažnih vijesti od najmlađe dobne skupine. Iako ni jedna ni druga studija ne donose konačne zaključke o uzrocima osjetljivosti starijih dobnih skupina na lažne vijesti, slažu se da stariji ljudi, koji su došli na internet kasnije, nemaju vještine digitalne pismenosti koje imaju mlađi korisnici.
U istraživanju Eurobarometra o online lažnim vijestima i dezinformacijama iz 2018. godine 83 posto ispitanika je izjavilo da lažne vijesti ugrožavaju demokraciju (u RH 80 posto). Iako na europskoj razini ispitanici tradicionalne medije doživljavaju kao najvjerodostojnije izvore vijesti (radio 70 posto, TV 66 posto, tisak 63 posto), u RH je među svim članicama utvrđena najviša razina povjerenja prema web mjestima za video hosting (RH 43 posto, EU prosjek 27 posto ) te druga najviša prema društvenim mrežama (RH 40 posto, EU prosjek 26 posto).
- Zato smo odlučili kroz ovaj ciklus predavanja doći k njima, u njihove domove i provesti edukacije uživo, vjerujemo kako je kroz interakciju najbolje zajednički doći do novih znanja – izjavio je Picula.
Iz ureda Tonina Picule javljaju i kako su pripremili nagradni natječaj “Pošalji nonu ili didu u Bruxelles”, gdje unuke i unuci mogu osvojiti put u Bruxelles i posjet Europskom parlamentu za sebe i svoju baku ili djeda.
Pojasnili su i kako je projekt "Hodalica kroz lažne vijesti" pripremljen i provodi se u suradnji s medijskim stručnjakom Tomislavom Levakom, mag. cult., predavačem na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Levak je doktorand komunikologije koji dovršava doktorsku disertaciju na temu dezinformacija i lažnih vijesti, a već nekoliko godina održava predavanja i radionice medijske pismenosti upravo za osobe treće životne dobi.
Za ovaj projekt Levak je pripremio i održat će 6 predavanja i radionica za umirovljenike u 5 hrvatskih gradova, a zajedno s dr. sc. Nefretetom Zekić Eberhard, dugogodišnjom osječkom novinarkom specijaliziranom za medijsku etiku, sudjelovao je u kreiranju sadržaja za promotivne videouratke i izradi poruka kampanje, naveli su u uredu hrvatskog europarlamentarca.
Dodajmo kako je u prikazu o tome kako prepoznati lažne vijesti koji je pripremila Služba Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) navedeno kako su “lažne vijesti” i dezinformacije, tj. informacije koje su namjerno izmijenjene u cilju zavaravanja ljudi, postale sve češći globalni fenomen. Društvene mreže i njihovi alati za personalizaciju omogućili su lakše širenje lažnih priča.
U tim se vijestima često koriste emocije u cilju privlačenja pozornosti i prikupljanja što većeg broja klikova, bilo iz ekonomskih ili ideoloških razloga. Čak je i mladim, digitalno obrazovanim ljudima, teško prepoznati izmanipulirane vijesti. Indikativno je da šest od deset vijesti koje su podijeljene na društvenim mrežama korisnik koji ih je podijelio nije čak ni pročitao, navedeno je u materijalu EPRS-a uz smjernice kako se snaći u moru informacija i pronaći put kroz laži i dezinformacije.
