Prema istraživanju javnog mnijenja Eurobarometra provedenog u proljeće 2021., medijima u Hrvatskoj vjeruje samo 28 posto ispitanika, a ne vjeruje im 68 posto ispitanika. Manje povjerenje u medije unutar bloka imaju jedino Francuzi, Grci i Maltežani.
Građani EU u prosjeku ne vjeruju medijima, ali je omjer mnogo manji - 41 posto izjasnilo se da vjeruje, dok 56 posto ne vjeruje medijima. Građani Hrvatske manje od europskog prosjeka vjeruju političkim strankama, policiji, vojsci, državnoj upravi, zdravstvenim radnicima, pravosuđu, vladi i parlamentu. Većina ispitanika u Hrvatskoj više vjeruje EU (51%), nego nacionalnoj vladi (22%) i parlamentu (22%).
Ovi podaci pokazuju da je tijekom pandemije palo povjerenje ne samo u medije, nego i u ostale institucije.
Lažne vijesti i dezinformacije otežale su komunikaciju u pandemiji, ali to se može promijeniti ako građani prednost daju vijestima s vjerodostojnim izvorima, zaključili su sudionici panela o komuniciranju javnog zdravlja u Hrvatskoj i EU, održanog u sklopu Konferencije o budućnosti Europe u Zagrebu.
"Informacije su na početku pandemije bile oprezne i dozirane, a onda je u jednom trenutku došlo do prekomjernog granatiranja informacijama", rekla je ravnateljica Hine, Branka Gabriela Vojvodić, navodeći da se to može shvatiti kao početak komunikacijskih problema u pandemiji.
Vojvodić smatra da je velikom nepovjerenju u medije pridonio velik broj izvora koji nisu bili vjerodostojni, a dopisnik iz Bruxellesa Slavko Vukadin, koji se javio videovezom, složio se da je u moru informacija javnosti bilo teško procijeniti točnost podataka i izvora.
Kao primjer za to naveo je covid potvrde, koje su prihvaćene na razini EU-a, ali se različito primjenjuju u državama članicama.
"Ljudima je teško razumjeti zašto ista potvrda ne vrijedi jednako u svim članicama Europske unije", upozorio je Vukadin.
Ravnateljica Hine ističe kako su mediji pridonijeli "općoj buci informacija", ali i da u borbi protiv dezinformacija, lažnih vijesti i infodemije može pomoći suradnja novinskih agencija.
Podsjetila je na osnivanje europske novinske redakcije, koju se sufinancira europskim sredstvima u vrijednosti od 1,76 milijardi eura. U zajedničkoj redakciji sudjelovat će 16 novinskih agencija, uključujući hrvatsku novinsku agenciju, a s radom bi trebala započeti sredinom ove godine.
"Zajednički 'newsroom' zamišljen je kao središnja točka u kojoj će se okupljati dopisnici agencija koji prate rad europskih institucija. To će svakako biti nešto što može pomoći u tome da građani povećaju povjerenje u vjerodostojne izvore", rekla je Vojvodić.
Europski parlament u Hrvatskoj i Predstavništvo Europske komisije, u partnerstvu sa zagrebačkim Pravnim fakultetom, organizirali su konferenciju na temu budućnosti javnog zdravlja.
Na nizu panela stručnjaci, predstavnici akademske zajednice, političari i građani raspravljali su o prijedlozima koji bi Europsku uniju trebali učiniti otpornijom na zdravstvene krize, izazovima komuniciranja u području javnog zdravlja te o tome kako funkcioniranje europskih institucija učiniti pristupačnijim i razumljivim široj javnosti.
Rasprava o javnom zdravlju održana je u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, pokrenutog kako bi građanke i građani u svim državama članicama EU-a mogli iznijeti prijedloge za reformu europskog bloka.
Sudionica europskih panela građanki i građana Martina Zvonar pozvala je sve da se uključe u paneuropski demokratski projekt i iznesu vlastito mišljenje ili prijedlog na višejezičnoj digitalnoj platformi.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, koja i sama sudjeluje kao govornica na događajima u okviru Konferencije, pridružila se pozivima.
"Budućnost Europe u rukama je građana. Pozivam vas zato da iskoristite priliku i uključite se u Konferenciju o budućnosti Europe svojim promišljanjima i idejama", poručila je Glavak.
