Tim ShelLife s Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IZOR), Fakulteta za elektrotehniku, strojarstvo i brodogradnju (FESB) i Prirodoslovno-matemačkog fakulteta (PMF) u Splitu, sa sustavom za mjerenje starosti i procjenu utjecaja ekoloških čimbenika na rast komercijalno važnih vrsta školjkaša, pobjednik je 48-satnog natjecanja Ocean Hackathon.
Tijekom vikenda timovi su razvijali inovativne ideje koristeći digitalne podatke povezane s morem i priobalnim područjem s ciljem razvoja novih proizvoda i usluga, a ujedno cilj natjecanja je i testiranje inovativnog koncepta i dijeljenje znanja o morima i oceanima. Ove godine šesto izdanje Ocean Hackathona održano je u 14 gradova diljem svijeta među kojima je bio i Split.
- Sudjelovali smo, pobijedili smo, imamo super zanimljivo iskustvo i preporučamo svima da se prijave na Ocean Hackathon - poručila je Daria Ezgeta Balić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo koja je vodila pobjednički tim.
U timu SHELLIFE još su Hana Uvanović i Kristina Križnjak također s IZOR-a te Alen Grebo, Goran Gašparević, Josip Volf i Josip Marelja s FESB-a i Domina Sokol s PMF-a. Ovaj interdisciplinarni tim je u 48 sati tijekom vikenda razvio rješenje kojim su proces procjene starosti školjkaša, konkretno Jakobove kapice, ubrzali za čak 18.000 puta. Za proces koji se inače radi ručno i oduzima jako puno vremena, oni su korištenjem prepoznavanja slike, strojnog učenja i baze podataka razvili automatizirani sustav tako da računalo sada taj posao odradi za nekoliko sekundi.
Drugo mjesto pripalo je timu SEA ID udruge Oceanus s aplikacijom koja skeniranjem prepoznaje i daje informacije o morskim organizmima. Treće mjesto osvojila je ekipa CRO SEA CLEAN APP Udruge Sunce i Instituta za oceanografiju i ribarstvo sa aplikacijom za evidenciju količine otpada prikupljene tijekom akcija čišćenja mora i obala.
Na Ocean Hackathonu riješavani su i izazovi zaštite uzgajališta školjkaša od orada i drugih predatora, kao i upotrebi prepoznavanja govora za povećanje sigurnosti plovidbe, te aplikaciji za pronalaženje plaža i druge korisne informacije poput upozorenja na otpad.
U stručnom žiriju koji je ocjenjivao rješenja splitskih timova bili su prorektorica za znanost i inovacije Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Leandra Vranješ Markić, direktor SPINIT inkubatora i profesor splitskog FESB-a, prof. dr. sc. Sven Gotovac, prošlogodišnji pobjednik Ocean Hackathona i direktor tvrtke Sailboat RC, Josip Marasović, te Nino Mijač, direktor tvrtke Plurato Sailfin, koja je bila sponzor treće nagrade. ICT županija je bila sponzor prve dvije nagrade.
- Izuzetno teško je bilo odrediti pobjednika jer su svi timovi oduševili. Gledali smo koliki je napredak ostvaren u 48 sati, sva su rješenja primjenjiva i svima želim daljnji uspjeh. Svi možete računati na našu podršku – izjavila je dr. Leandra Vranješ Markić čestitajući timovima.
Timovima su tijekom vikenda pomagali mentori među kojima su bili voditeljica službe Pomorskog meteorološkog centra Lidija Fuštar, koja im je dala upute i savjete kako raspoložive podatke iskoristiti na najbolji mogući način. Državni hidrometeorološki zavod splitskim je timovima ustupio digitalne podatke koji su im uvelike pomogli u razvoju i rješavanju njihovih izazova.
Za savjete o razvoju poslovnog modela tu je bila prof. dr. sc. Ljiljana Najev Čačija s Ekonomskog fakulteta, za prezentaciju ideja i inovativne aspekte ideja Nikola Balić, voditelj Odjela za znanost i inovacije sa Sveučilišta, a za savjete o intelektulanom vlasništvu Ivana Vuka, voditeljica Ureda za transfer tehnologije.
Glavni organizator Ocean Hackathon je Campus Mondial de la Mer Sveučilišta u Brestu, a organizatori drugog izdanja natjecanja u Splitu su Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu u partnerstvu s Europskom poduzetničkom mrežom, SEA-EU alijansom, Studentskim poduzetničkim inkubatorom i ICT županijom.
Dodajmo kako je Europska unija uspostavila okvir za zaštitu morskog okoliša, doneseno je više strategija i direktiva kojima se želi smanjiti otpad, zaštititi prirodu i bioraznolikost, potaknuti kružno gospodarstvo.
Tako se primjerice Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta, usvojenom 5. lipnja 2019., želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih proizvoda od plastike na okoliš, posebno vodni okoliš, kao i na ljudsko zdravlje, te promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.
Novom strategijom o bioraznolikosti do 2030. koja je dio Europskog zelenog plana, Europska unija postavlja nove ciljeve u ovom desetljeću. To uključuje proširenje postojeće mreže zakonski zaštićenih područja kako bi se pokrilo najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a, te postavljanje pravno obvezujućih ciljeva EU za obnovu prirode i degradiranih ekosustava.
Do gubitka bioraznolikosti dolazi prirodnim ili ljudskim djelovanjem. Glavni uzroci su promjene u korištenju tla i mora, izravno iskorištavanje organizama, klimatske promjene, onečišćenje i invazivne strane vrste.
