“Greške se kod nas ne spominju često, ali i one su sastavni dio svakog uspjeha. Svi mogu učiti na greškama drugih”, kazao je Toni Trivković, predsjednik i osnivač udruge Split Tech City pojašnjavajući zbog čega je u program Festivala tehnologije i poduzetništva uvršten FuckUp panel.
Udruga Split Tech City organizira u Ljetnom kinu Bačvice u Splitu 14. i 15. rujna Festival tehnologije i poduzetništva, koji na jednom mjestu okuplja sve one koji žele aktivno sudjelovati u jačanju lokalne tehnološke zajednice. Posjetitelji, među kojima su IT poduzetnici iz Splita i drugih mjesta, kao i studenti, imaju priliku poslušati uspješne priče lokalnih poduzetnika kroz predavanja i panel rasprave, ali i učiti iz njihovih grešaka. Ujedno to im je prilika za druženje, te međusobnu razmjenu znanja, iskustava i kontakata za buduću suradnju.
Festival je otvoren FuckUp panel raspravom na kojoj su o počinjenim greškama i naučenim lekcijama govorili uspješni IT poduzetnici Ante Dagelić (GetByBus), Damir Seferović (Include) i Marko Smoljo (Parklio), a panel je moderirala Tina Tomičić iz Split Tech Cityja.
“U medijima nećeš govoriti o greškama, ali ima ih. Na njih treba gledati kao na priliku, da izađemo jači i da se ne ponove. Takav stav nisam imao od početka, ali iskustvo donosi i drugačiji pogled”, kazao je Marko Smoljo.
“Greške doživljavam emotivno. Na dnevnoj razini možda se pitaš jesi li s nekim mogao drugačije razgovarati. Nisam se još navikao s njima nositi”, rekao je Ante Dagelić.
“ Greške te nauče da ubuduće znaš reagirati”, istaknuo je Damir Seferović.
Prisjetili su se i nekih grešaka u početku. Ante Dagelić, koji je i jedan od osnivača tvrtke “Mushroom Cups” koja proizvodi kavu s gljivama kazao je kako su jednom očekivali veliku prodaju pa tako naručili i veliku količinu kave, a kako prodaja nije prošla očekivano zbog isteka roka kavu su pili članovi obitelji i prijatelji.
“Kad si mali poduzetnik, nemoj igrati na veliko”, poručio je Dagelić.
Smoljo, koji je sa još trojicom prijatelja osnivač tvrtke Parklio, kazao je kako su jednom potpisali ugovor koji ih je mogao puno koštati, ali na sreću naišli su na dobre investitore koji su pristali na aneks ugovora. Jednom ranijom prilikom jedan ugovor ih je koštao par tisuća eura što im je u to doba bilo zlata vrijedno.
Damir Seferović govorio je prvim počecima prodaje pametnih klupa i posebno o pokušaju dvojice koji su se predstavili kao uspješni investitori iz Australije, a pokazalo se da su prevaranti.
Na pitanje s čijim se greškama lakše nose, vlastitim ili tuđim, Dagelić je rekao da se nosi lakše s tuđima, ali nisu ni sve greške iste.
“To je emotivna stvar i stvar iskustva. Zbog nekih grešaka ne možeš spavati, a o nekima ne razmišljaš”, kazao je Dagelić.
“Jednako me boli moja i tuđa greška. Drugima manje zamjeram. Kao operativni direktor gledam na tuđe greške kao na svoje. Ajmo ih ispraviti da bude što bezbolnije”, rekao je Smoljo.
“ S godinama se naučiš s time nositi. Prihvatim to i fokusiram se da nešto naučim”, kazao je Seferović.
Složili su se i da je teško učiti iz tuđih grešaka.
“To je kao da kažeš da voliš hranu jer je netko voli, ali dok ne okusiš ne znaš”, naglasio je Seferović.
“Poduzetnici su tvrdoglavi. Tek kad se opečeš na svojoj koži, naučiš”, istaknuo je Dagelić.
“Treba poslušati, ali ne i pogovorno uzeti u obzir što ti je netko rekao. Nas četiri osnovača uvijek razgovaramo i na kraju smo uvijek suglasni”, kazao je Smoljo.
Panelisti su naglasili i kako nema smisla bojati se grešaka.
“Svaka će se greška prebroditi kako bude moguće. Jedini neuspjeh je ne pokušati. Ako imaš ideju, pokušaj”, istaknuo je Damir Seferović.
“ Strah je prvi neuspjeh. Nemojte se bojati, a studenti su oni koji nemaju što izgubiti. Oni bi trebali što više gurati svoje ideje”, poručio je Dagelić.
Smoljo je kazao kako se kod nas gleda drugačije na startupe nego u svijetu.
“Ako ne uspiješ u prvom startupu kod nas te odmah pokopaju, ali u svijetu nije tako. Većina startupa propadne, ali ako ne uspiju probaju opet”, kazao je Marko Smoljo.
Njihova iskustva, kako se čulo, posebno su korisna mladima koji imaju poduzetničke ideje, a na tom poduzetničkom putu čekaju ih i prilike i izazove.
Kad je riječ o IT sektoru, digitalna transformacija jedan je od prioriteta Europske unije, a digitalizacija ima ključnu ulogu u svim politikama. Ambicija Europske unije je da bi do 2030. barem 80 posto odraslih osoba trebalo imati osnovne digitalne vještine dok bi na ICT radnim mjestima u EU trebalo biti 20 milijuna stručnjaka. Europski parlament je u travnju usvojio program Digitalna Europa s ciljem ulaganja u digitalnu infrastrukturu kako bi strateške tehnologije mogle doprinijeti jačanju konkurentnosti Europe, prelasku na zeleno gospodarstvo i osiguravanju tehnološke suverenosti.
