Europarlamentarci i zastupnici iz nacionalnih parlamenata država članica EU-a, zemalja kandidatkinja i promatrača sudjelovali su na virtualnom Europskom parlamentarnom tjednu 2022., s naglaskom na utjecaj krize covid-19 na gospodarstva EU-a, kao i načinima za ekonomski oporavak.
Zastupnici Europskog parlamenta su na webinaru za medije podijelili svoja razmišljanja o Mehanizmu za oporavak i otpornost.
Rumunjski zastupnik u EU parlamentu Dragos Pislaru istaknuo je kako se sada vidi da ključni stupovi koji podupiru RRF, također rješavaju i aktualna pitanja koja su naglašena krizom u Ukrajini.
"Mi ovdje pričamo o solidarnosti i oporavku gospodarstva, ali ključ ovog instrumenta je u otpornosti. To je spremnost EU-a da se suoči s novim krizama. U ovom trenutku nalazimo se u novoj krizi potaknutoj ruskim napadom na Ukrajinom. To je sada pravi test da vidimo koliko smo spremni", kazao je Pislaru.
Rumunjski zastupnik u EP-u je detaljnije pojasnio da se prvi stup odnosi na potrebu diverzifikacije izvora energije, što je sada na vrhu dnevnog reda, posebno kada se zemlje EU žele odmaknuti od ruskog plina. Potom slijedi digitalna transformacija, koja je važna za hibridni i kibernetički rat koji vodi Rusija; te gospodarski razvoj i konkurentnost koji su važni za stratešku autonomiju sirovina, poluvodiča i drugih sličnih materijala.
Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) trebao bi biti glavni alat Unije za potporu gospodarskom i društvenom oporavku od posljedica pandemije koronavirusa. RRF je stupio na snagu 19. veljače prošle godine. Njime će se osigurati 723 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova, kako bi se ublažile gospodarske i socijalne posljedice pandemije u državama članicama i kako bi gospodarstva EU-a postala održivija.
Nils Redeker, suradnik u Europskom informacijskom centru Jacques Delors, također je govorio o načinima na koji je invazija na Ukrajinu promijenila ciljeve EU-a, posebno u smjeru energetske neovisnosti, a samim time i prioritete RRF-a. Otkrio je i da se sada pruža mogućnost državama članicama da prilagode svoje Nacionalne planove za oporavak i otpornost (NPOO), pri čemu željene promjene mogu predložiti Europskoj komisiji.
U ovom trenutku, zatraženo je gotovo 284 milijardi eura potpora, a isplaćeno 54 milijardi eura. Što se tiče zajmova, većina (oko 224 milijardi eura) još uvijek nije zatražena. Komisija je do sada odobrila 22 NPOO-a, a do travnja će na terenu biti dostupno oko 100 milijardi eura. Očuje se da će EU Parlament usvojiti prvo izvješće o provedbi RRF-a u lipnju ove godine.
Španjolska europarlamentarka, Eider Gardiazabal Rubial, istaknula je kako je kriza covid-19 omogućila da se "razbiju mnogi politički tabui", uključujući zajednički europski dug i uspostavu novih vlastitih resursa, koji će sada postati neizbježni elementi oporavka. Na novinarsko pitanje o uvođenjem kriterija iz Maastrichta, Rubial je priznala da u ovom trenutku povratak na "zlatne pragove" deficita koji ne prelazi 3 % i razine duga ispod 60 % nije realno.
"Način na koji smo upravljali dugom u financijskoj krizi 2008. nije bio dobar. Na kraju smo produljili krizu u EU, umjesto da, primjerice kao SAD, izađemo iz krize. Sada moramo biti vrlo oprezni kako primjenjujemo pravila", kazala je Rubial.
Socijaldemokratkinja Rubial se osvrnula i na promjene u NPOO-u, pri čemu je rekla da iako je RRF fleksibilan, on ne pokriva nove izazove izazvane ruskom invazijom, poput migracija ili prehrambenu neovisnost.
Europski pučanin Siegfried Muresan dodao je da se RRF-om izdaje neproporcionalna količina sredstava zemljama kojima je najpotrebnija te da, iako se EU parlament zalagao za to da krajnji korisnici ulaganja budu javno dostupni, vlade država članica EU su se tome usprotivile.
"Ustrajavali smo na transparentnosti i uspjeli smo stvoriti mehanizam za uvođenje podataka o korisnicima ulaganja. No, taj mehanizam nije obavezan i Komisija sada mora uvjeriti vlade država članica EU-a da unese podatke u baze podataka. Moramo osigurati da niti jedan novčić ne dođe u Rusiju", rekao je EU zastupnik Muresan.
