Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus još je u veljači 2020. konstatirao da se lažne vijesti "šire brže i lakše od virusa" i nazvao to "infodemijom planetarnih razmjera".
Od tada je prošlo dvije godine i svijet se naučio nositi s pandemijom covid-19. No, jesmo li se naučili nositi s poplavom lažnih tvrdnji? Što je učinjeno kako bi se suzbio doseg te gomile informacija? Hoće li posljedice infodemije na kraju za društvo biti puno opasnije od bolesti covid-19?
Odgovore na ova pitanja pokušali su dati znanstvenici sa Sveučilišta u Rijeci i Dubrovniku na panelu koji se održao u sklopu konferencije "Otvorenim podacima protiv infodemije" povodom Dana otvorenih podataka.
Profesor Mato Brautović, pročelnik Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, smatra da su hrvatski građani "dobrim dijelom" svjesni postojanja dezinformacija u online okruženju, ali zabrinjavajuće je što postoje građani koji ne primjećuju da su dio dezinformacijskih kampanji.
- Veličina ljudskog mozga i kognitivne mogućnosti su stale na razini 19. stoljeća, a tehnologija nam je omogućila da se prijenos informacija ubrza i diseminacija postane globalna. Kao što kolaju dobre informacije, tako kolaju i one lažne. To je globalni problem koje ima lokalizaciju i specifičnosti ovisno o društvu i zajednici, a koje hrvatsko zakonodavstvo ne može riješiti – kazao je Brautović.
Na panelu "COVID podaci i suzbijanje infodemije" istraživači su predstavili rezultate svojih istraživanja o širenju dezinformacija o koronavirusu na društvenim mrežama Facebooku i Twitteru te općenito u medijima.
Analiza širenja dezinformacija na Facebooku pokazala je da su najutjecajniji dezinformatori umreženi i neovisno o ideološkim i drugim faktorima dijele jednaki sadržaj.
- Primjerice, hrvatski ekstremni desničari dijele jednaki sadržaj kao što su dijelili ekstremni desničari u Srbiji – ističe Brautović.
Što se tiče širenja dezinformacija o bolesti covid-19, istraživači su analizirali gotovo milijun podataka i došli do zaključka da ipak postoje klasteri koji su nacionalni.
- Čak 79 posto svih javnih objava na Facebooku su linkovi. Trećina svih tih linkova su bile poveznice na mainstream medije. To pokazuje ulogu medija u društvu u smislu agende settinga i framinga – govori Brautović.
Trenutno glavni načini borbe protiv infodemije su otvorenost podataka i razvoj alata koji će pomoći medijima i fact-checkerima ranu detekciju lažnih informacija.
- Razlog zašto danas još ne razumijemo u dovoljnoj mjeri fenomen dezinformacije je zato što su platforme bile zatvorene i do podataka su mogli doći samo rijetki znanstvenici i institucije. Zbog pritiska EU i SAD se to polako mijenja, platforme su otvorenije i uspješniji smo u borbi protiv dezinformacija – govori Brautović, dodajući da fact-checkeri još uvijek presporo reagiraju na pojavu lažnih vijesti.
- Prema istraživanju koje sam proveo, shvatio sam da fact-cheking organizacijama u prosjeku treba minimalno 10 dana da bi reagirali i debunkirali tu dezinformaciju. Ključno je razviti alat koji će omogućiti rano upozorenje da se lažna informacija počinje širiti. Zabrana i brisanje objava ima kontra efekt na ljude koje već imaju stav o dezinformaciji i koji ju prihvaćaju. Jedino što mi možemo je informirati ljude, ali prije nego što steknu stav – kaže Brautović.
Iako postoji razmišljanje da dezinformacije u online svijetu najviše šire oni koji najviše koriste društvene platforme (mlade osobe), istraživanja su pokazala suprotno.
- Rezultati niza istraživanja su pokazali se da su najveći žitelji širenja dezinformacija ljudi starije dobi. To su ljudi 65+. Istovremeno, najveći broj programa medijske pismenosti usmjeren je na djecu. Nitko se ne bavi starcima. To je najveći problem ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu – dodaje profesor Brautović.
Profesorica Ana Meštrović i istraživač Slobodan Beliga s Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci analizirali su tekstove iz objava o bolesti covid-19 na Twitteru u sklopu projekta InfoCoV.
Cilj projekta InfoCoV bio je definirati okvir koji obuhvaća različite aspekte širenja informacije i objedinjuje različite pristupe za analizu velikih količina podataka kao što su duboko učenje i metode analiza društvenih mreža.
- Pratili smo prva tri vala i analizirali smo preko 260 tisuća tweetova na hrvatskom jezikom koji su vezani uz koronavirus. Rezultati su pokazali da su u sva tri vala najzastupljeniji tematski klasteri bili slični – ističe Meštrović.
Primjerice, u prvom valu to je tematski klaster nošenja s pandemijom, a u drugom i trećem valu na Twitteru je prevladavala javna diskusija o antipandemijskim politikama i cjepivu.
- Na dnevnoj bazi gotovo 50 % vijesti koje smo čitali bio je vezan za koronu. To bi značilo da, ako primjerice čitate tiskane novine, svaka druga stranica vezana je za koronavirus i pandemiju. To je bilo tako u svim valovima, čak i između valova kad se smanjio broj zaraženih. Mi smo konstantno bili u infodemiji koja je bila ogromna – kazao je Beliga.
Istraživači su otkrili da postoji skup od 100 do 150 riječi koje su se konstantno ponavljale u medijima i kojima smo bili bombardirani. To su riječi: Capak, Beroš, Đikić, kisik, Markotić, pandemija, koronavirus, zaraza, covid-19, pozitivan, bolnica, testirati, ljekarna, kuga, sapun...
- Postoji neka mala razlika što se tiče jezika između prvog i drugog vala. U drugom valu smo se više fokusirali na cijepljenje, u prvom higijenom. U lockdownu smo govorili o lokacijama, županijama i gradovi. Zanimljivo je da je manje virusologa i infektologa istupalo u javnost nego drugih ličnosti. Politika je uvijek bila u prvom planu i to se manifestiralo u svim vijestima na portalu – ističe Beliga.
Organizacija civilnog društva GONG i grupa građanskih hakera Code for Croatia umreženi u globalnu Open Data Day mrežu već osmu godinu za redom organiziraju Dane otvorenih podataka. Open Data Day je vikend građanskih inovacija i društvenog aktivizma kroz rad s otvorenim podacima, koji se globalno obilježava od 4. do 6. ožujka 2022. godine. U petak je na rasporedu online konferencija o borbi otvorenih podataka protiv infodemije, a prvi vikend u ožujku rezerviran je za virtualni hackathon i radionice.
Dodajmo još kako se Europska unija suprotstavlja dezinformacijama od 2015. godine, kada je u Europskoj službi za vanjske poslove osnovana radna skupina East StratCom radi učinkovitog komuniciranja politika EU-a u njezinu istočnom susjedstvu. U listopadu 2018., uoči europskih izbora, Facebook, Google, Twitter i Mozilla, a 2019. i Microsoft, potpisali su Kodeks ponašanja u kojem su se na dobrovoljnoj osnovi složili poštovati standarde za borbu protiv dezinformacija. EU je pokrenuo i Europski opservatorij za digitalne medije kao zajedničko mjesto za provjeravatelje činjenica, akademsku zajednicu i druge relevantne dionike za suradnju s medijima u pokušaju i borbi protiv dezinformacija.
Europski parlament je osnovao poseban odbor za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u EU-u, uključujući dezinformacije. Zastupnici Europskog parlamenta u studenom 2020. usvojili su rezoluciju o jačanju slobode medija: zaštita novinara u Europi, govor mržnje, dezinformacije i uloga platformi u kojem predlažu nove mjere u borbi protiv lažnih vijesti i izražavaju zabrinutost zbog uloge koju društveni mediji imaju u širenju dezinformacija.
