Europska unija otvorila je nove perspektive hrvatskom selu, koje se u suvremenom svijetu suočava s velikim brojem izazova poput demografske i digitalne tranzicije te globalne pandemije. Potrebno je uzeti u obzir da je inicijativa pametnih sela na EU razini stara samo četiri godine, dok se u Hrvatskoj o toj temi intenzivnije govori u posljednje dvije godine te se u tom razdoblju napravilo dosta, no prostor za napredak i te kako postoji, izjavio je zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
Smatra kako lokalne vlasti i stanovnike ruralnih područja u Hrvatskoj treba dodatno upoznati s mogućnostima koje koncept pametnog sela nudi pa je, kako ističe, u skladu s tim njegovo djelovanje okrenuto i prema osvještavanju lokalnih i regionalnih aktera o prednostima koje koncept pametnog sela donosi, a s ciljem ravnomjernog razvitka svih ruralnih područja Hrvatske. Tako je u organizaciji Vukovarsko-srijemske županije i njegovog Ureda u Vukovaru održana konferencija „Pametna sela – EU koncept razvitka ruralnih područja“.
U izlaganju na temu „Pametna sela iz EU perspektive“ Sokol je ukazao na mogućnosti koje koncept pametnih sela pruža za revitalizaciju i razvoj ruralnih područja. Istaknuo je i kako nastoji popularizirati ideju pametnih sela kod građana i civilnog društva, budući da je glavni cilj koncepta pametnog sela gospodarska i demografska revitalizacija ruralnog područja u kojemu ljudi na lokalnoj razini preuzimaju inicijativu kako bi pronašli praktična rješenja za probleme s kojima se susreću, uz pomoć europskih sredstava.
Ruralni krajevi, kazao je, predstavljaju prostor koji je suočen s nizom izazova poput demografskog starenja koje dovodi do pada broja radno sposobnog stanovništva, skromnog tržišta rada, depopulacije, nedostatka zdravstvene i obrazovne infrastrukture te nedostatka ostalih usluga. Naveo je kako obilježje današnjih ruralnih područja nije samo klasična poljoprivreda, već ona imaju daleko šire i sveobuhvatnije značenje.
- Ideja pametnih sela razvila se s ciljem drugačijeg pogleda na ulaganja u ruralna područja, s naglaskom na ulaganja u digitalne tehnologije, dostupnost širokopojasnog interneta, razvoj poslovanja, obrazovanja i zdravstva. U praksi to znači omogućiti stanovnicima ruralnih područja dostupnost usluga kao što je brzi širokopojasni internet, dobra prometna povezanost, zdravstvena skrb, te osnovna zdravstvena i obrazovna infrastruktura, a to je upravo sve ono što se može financirati sredstvima Europske unije – istaknuo je zastupnik Sokol.
Također je upozorio kako je nedavno objavljeni DESI indeks ukazao da je upravo razvoj širokopojasnog interneta nešto čemu Hrvatska treba posvetiti veću pozornost.
Govoreći o mogućnostima financiranja pametnih sela iz raznih EU fondova poput Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda i Europskog socijalnog fonda plus, kazao je kako je za provedbu i iskorištavanje raspoloživih EU sredstava potrebna suradnja i koordinacija svih institucija i dionika iz lokalne zajednice te sustavna podrška s nacionalne i EU razine.
- Europska sredstva koja se izdvajaju za poboljšanje kvalitete života i infrastrukture u slabije razvijenim područjima ključna su za demografsku revitalizaciju područja koja su izgubila stanovništvo zbog gospodarskih i drugih razloga – naglasio je Tomislav Sokol, koji je i potpredsjednik međuskupine Europskog parlamenta za ruralna, planinska i udaljena područja i pametna sela (RUMRA&Smart Villages).
Ta međuskupina radi na jačanju kohezije unutar EU i poticanju razvoja takvih područja, potiče nove načine upravljanja i suradnje na teritoriju Unije te povezuje organizacije civilnog društva i kreatore politike, pritom predstavljajući glas ruralnih zajednica u Europskom parlamentu.
- Potrebno je sustavno raditi da bi zaustavili trend iseljavanja ljudi iz Vukovarsko-srijemske županije, ali i Slavonije općenito. Moramo preokrenuti taj negativni trend te stvoriti preduvjete u vidu osnovne digitalne, zdravstvene i obrazovne infrastrukture, dobre prometne povezanosti, ali i prilika za posao, da bi ljudi, a posebice mladi, ovdje ostali te da bi se oni koji su otišli, vratili u svoj rodni kraj. Duboko sam uvjeren da je koncept pametnog sela, uz korištenje sredstava kohezijske politike, potencijalno rješenje navedenog problema – izjavio je zastupnik Sokol.
Istaknuo je i kako su hrvatska ruralna područja već danas privlačna zbog svojih prirodnih ljepota, mirnog života i dostupnosti zdrave domaće hrane.
- Sustavnim provođenjem investicija iz kohezijskih sredstava može ih se učiniti privlačnim i po prilikama za poslovne uspjehe i za život bolji od gradskog. Pametna sela su ujedno i rješenje za zaustavljanje demografskog propadanja hrvatskog sela, u takvim selima mladi ljudi će ostajati i doseljavati se – kazao je hrvatski europarlamentarac izražavajući nadu da da će ovom tematikom potaknuti oporavak i dodatni razvoj ruralnih područja diljem Hrvatske.
Spomenimo i kako je u rezoluciji Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. o kohezijskoj politici i regionalnim strategijama za okoliš u borbi protiv klimatskih promjena istaknuta važnost koncepta pametnih sela u suočavanju s izazovima povezanima s klimatskim promjenama u Uniji. Parlament pozdravlja njegovo uključivanje u buduću zajedničku poljoprivrednu politiku te kohezijske i regionalne politike.
Također ustraje u tome da države članice uključe pristup pametnih sela u svoje programe za provedbu kohezijske politike EU-a na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i u svoje nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a, što će iziskivati pripremu strategija pametnih sela na nacionalnoj razini. Parlament ističe ulogu pristupa LEADER/CLLD pri provedbi strategija pametnih sela, koji bi trebao biti snažno usmjeren na digitalizaciju, održivost i inovacije.
