Je li pokretanje startupa – ludost ili hrabrost? Na to pitanje na Festivalu tehnologije i poduzetništva održanom u Splitu, koji je organizirala udruga Split Tech City, odgovarali su Ena Melvan (Metabelly), Stipe Režić (Mushroom Cups) i Josip Marasović (Sailboat RC). Svaki od njih troje ima svoju poslovnu priču.
Josip Marasović, suvlasnik je i direktor tvrtke Sailboat RC,osnovane početkom 2016., koja spada među najpoznatije svjetske proizvođače jednometarskih radioupravljanih jedrilica, a ujedno razvijaju i sustav dock.me za napredno praćenje vezivanja u marinama. Završio je studij ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Splitu.
Ena Melvan s projektom „Bellyy“ pobjednica je drugog izdanja StartIT akademije, programa poduzetničke edukacije u organizaciji ICT Županije i to za projekt izrade personaliziranog plana prehrane temeljenog na analizi stanja bakterija u našim crijevima. Magistra je računarstva i matematike, trenutno u završnoj fazi doktorata iz računarstva i biologije. Krajem 2020. otvorila je u Splitu obrt što je, kako je kazala, komercijalizacija rezultata njezinih istraživanja na fakultetu i doktorskog rada. Ove godine nagrađena je kao jedna od najizvrsnijih i najperspektivnijih hrvatskih mladih znanstvenica.
Stipe Režić završio je računarstvo na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB). Bio je i hrvatski košarkaški reprezentativac. Startup “Mushroom Cups” pokrenuo je 2017. godine. Zajedno s drugim osnivačima stvorio je tvrtku koja je organsku kavu obogatila za zdravlje blagotvornim hrvatskim divljim gljivama lisičicama.
Na panelu koji je moderirala Tina Tomičić iz Split Tech Cityja govorili su o svom poslovnom putu, te iskustvima koje su dosad stekli.
Josip Marasović je krenuo u poduzetništvo na poticaj svog poslovnog partnera, a u poslovanju mu je značajno pomoglo iskustvo i znanje sa studija ekonomije te iz programa Studentskog poduzetničkog inkubatora sa Ekonomskog fakulteta u Splitu.
Stipe Režić nije očekivao da će postati poduzetnik, ali stvari su se tako posložile. Riješio je zdravstveni problem svog oca davši mu ekstrakt gljiva dodan u tursku kavu. Pričao je o tome prijateljima, nekoliko njih mu je dalo ideju da krene u posao i uz to odlučilo investirati u razvoj startupa “Mushroom Cups”.
"Imao samo sreću da su me prijatelji gurnuli u posao", kazao je Stipe dodavši kako je poslije išao na meetupe i stjecao nova znanja.
Ena je još jedina zaposlena u svom startupu, a u Stipinoj i Josipovoj tvrtci uz po nekoliko zaposlenih ima i još nekoliko drugih uključenih u posao, u oba slučaja po desetak ljudi. Uspjeli su za svoje inovacije povući i EU sredstva.
Složili su se da potpore dobro dođu i bez njih nije lako pokrenuti posao, ali dugoročno važno je imati proizvod koji tržište traži.
Što se tiče neizvjesnosti u poslovanju, Josip smatra kako je ona dio poduzetništva, nema druge nego proći kroz stres.
" Važno je ne odustati kad ti je loš dan", poručuje Ena.
Je li u poslu potrebna sreća? Na to pitanje Josip odgovara kako je sreća potrebna, ali onome tko je uporan sreća će brže doći.
"Slažem se da sreća prati hrabre i ako stvari radiš ispravno, to ti se mora vratiti", kazala je Ena.
Na pitanje iz publike je li dobro iznijeti svoju ideju, kako se ne bi dogodilo da je netko kopira, odgovorili su kako se ne treba bojati podijeliti svoju ideju.
"Bez povezivanja s ljudima, nećeš ništa napraviti", istaknuo je Josip.
U Europskoj uniji postoji više od 80.000 startupa. Ulaganja koja su prikupili europski startupovi iznosila su 2020. godine 41 milijardu američkih dolara, u odnosu na 36,6 milijardi dolara u 2019. godini.
U EU koja želi biti globalni lider u inovacijama, a startupi su pokretači inovacija, pokrenuto je nekoliko inicijativa kako bi se pomoglo startupima u najranjivoj fazi. Jedna od prvih inicijativa je bila Startup deklaracija, a pokrenute su i inicijative za jednoroge, te za startup ekosustave kako bi im se olakšalo poslovanje.
U Europskoj uniji mala i srednja poduzeća okosnica su gospodarstva, čak 24 milijuna malih i srednjih poduzeća u EU-27 čini 99 posto svih poduzeća u EU-u.
Prije početka pandemije, kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, ta poduzeća stvorila su više od polovine BDP-a EU-a i zapošljavala oko 100 milijuna radnika. Mala poduzeća, istaknuto je, ključna su za konkurentnost i blagostanje Europe, industrijske ekosustave, gospodarsku i tehnološku suverenost te otpornost na vanjske šokove.
