“Prevladat ćemo pandemiju tako da radimo stvari drugačije no što smo radili prije. Moramo postati inovativniji i konkurentniji, zeleniji i uključiviji, i moramo slijediti ciljeve gospodarske, društvene i teritorijalne kohezije. Vladavina prava je u temeljima svega. To su naše zajedničke vrijednosti i prioriteti, a koje su ugrađene i u Darovnice”, izjavio je izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj, NJ. E. Haakon Blankenborg na skupu koji je u ponedjeljak održan u Splitu.
Riječ je o svečanosti predstavljanja Financijskih mehanizama Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Kraljevine Norveške 2014. – 2021. u Republici Hrvatskoj, koju su otvorili veleposlanik Blankenborg i državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić. Na svečanosti je sudjelovao i ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica.
Ukupna vrijednost Financijskih mehanizama u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.- 2021. iznosi 103,4 milijuna eura, a provodi se kroz šest programa: Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva; Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost; Energija i klimatske promjene; Pravosuđe i unutarnji poslovi; Civilno društvo; Socijalni dijalog.
Kroz te financijske mehanizme želi se, kako je istaknuto, pridonijeti smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačati bilateralnu suradnju između država darovateljica – Kraljevine Norveške, Islanda, i Kneževine Lihtenštajn te Republike Hrvatske kao korisnice mehanizama.
“Financijski mehanizmi su, pored EU fondova, jedan vid financiranja u Hrvatskoj za korisnike u različitim područjima u kojima Hrvatski želi postići napredak i koji će biti moguć uz ova sredstva. Na svemu tome radimo kroz bilateralne odnose sa donatorskim zemljama, Norveškom, Islandom i Linheštajnom, s kojima zajedno surađujemo, prenosimo iskustva i znanja i učimo od razvijenijih, što je jedna od temeljnih dodatnih vrijednosti ovog mehanizma. Zahvaljujući partnerskom pristupu donatora, osmislili smo programe koji će doprinijeti značajnim, konkretnim rezultatima te pozitivno utjecati na razvoj hrvatskog društva“ istaknuo je Šime Erlić.
Sada su, izjavio je, vrlo zanimljivi pozivi za ulaganja u STEM područja, nedavno je zatvoren poziv za ulaganja u STEM kabinete i edukaciju u osnovnim školama, i na koji je bilo puno prijava. Za ulaganja u STEM u osnovnim školama, osnivanje regionalnih znanstvenih centara i jačanje kompetencija učitelja i učenika dostupno je 32,3 milijuna eura, u okviru programa „Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva“.
“To je samo jedan segment u području obrazovanja. Imamo i atraktivan natječaj koji je upravo u tijeku u sklopu programa “Energija i klimatske promjene”. Kroz njega se za različite korisnike financiraju ulaganja u obnovljive izvore energije, u geotermalnu energiju, energiju mora i solarnu energiju”, izjavio je novinarima državni tajnik Erlić.
U sklopu tog 20 milijuna eura vrijednog programa za povećanje korištenja energetskih tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanu sigurnost opskrbe energijom u Republici Hrvatskoj, Erlić je izdvojio i strateški predefinirani projekt „Osnivanje nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije (nZEB)“ koji je u nadležnosti Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).
Također istaknuo je i projekt „Podrška ostvarenju jednakih mogućnosti u obrazovanju za učenike s teškoćama u razvoju“ u nadležnosti CARNET-a te projekt „Geofizičko-seizmološka istraživanja potresom ugroženih područja u RH i razvoj atenuacijskih relacija predviđanja seizmičkog gibanja tla“ kojima se jača otpornost na potrese u RH, a provodit će ga Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek.
Kazao je i kako je pravosuđe jedno od područje u kojem je apsolutno potreban napredak, čemu će pridonijeti u obnova zgrade Općinskog suda u Splitu.
U okviru Financijskih mehanizama Republici Hrvatskoj na raspolaganju su i sredstva Bilateralnog fonda kojim se potiče širenje suradnje hrvatskih institucija i tvrtki sa kolegama iz Norveške, Islanda i Lihtenštajna. U sklopu Bilateralnog fonda financiraju se projektne aktivnosti namijenjene povezivanju, razmjeni i dijeljenju iskustava, znanja, tehnologije i dobre prakse.
Dodajmo, kako je jedan od glavnih ciljeva EU-a, kako je navedeno i na portalu Europskog parlamenta jačanje njegove ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Znatan udio aktivnosti i proračuna EU-a posvećuje se smanjenju razlika među regijama, s posebnim naglaskom na ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama suočenima s teškim i trajnim prirodnim nepogodama ili demografskim poteškoćama.
Što se tiče ulaganja u energetske projekte i klimatsku prilagodbu, Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti Europski zeleni plan, a novi zakonodavni alati za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi koji je Europski parlament potvrdio u lipnju ove godine, iz temelja će preobraziti EU gospodarstvo i društvo. Za ostvarenje tog cilja potrebna su znatna ulaganja, kako javnog sektora tako i privatnog sektora, radi čega je pokrenuto više projekata i planova ulaganja iz EU sredstava.
