Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler posjetio je Osječko-baranjsku županiju, gdje je istaknuo da Slavonija i Baranja imaju goleme potencijale kroz koncepte digitalne i zelene tranzicije.
Nakon razgovora s osječko-baranjskim županom Ivanom Anušićem i osječkim dogradonačelnikom Draganom Vulinom, Ressler je rekao da se u vrijeme pandemije, ali i ruske agresije na Ukrajinu, pokazalo sve važnijim države članice EU-a postanu strateški samostalne.
Na upit novinara je li u fokusu europske politike rad na ujednačavanju standarda po regijama država članica, Ressler je odgovorio da o tome nema dvojbe i da se najveći dio od 25 milijarda eura za Hrvatsku odnosi upravo na smanjivanje gospodarskih i društvenih razlika između država članica.
"Opredijeljenost Hrvatske je da inzistiramo na jednakim prilikama hvatanja koraka s najrazvijenijim državama članicama upravo zahvaljujući europskim fondovima, a koje su imale države članice koje su u Europsku uniju ušle ranije", poručio je Ressler.
Župan Anušić predstavio je projekte koji se rade kroz europske fondove, kao što su Gospodarski centar u Osijeku i novi sajamski prostor, revitalizacija negdašnje tvrtke OLT, gradnja osječke 1. gimnazije, koja uskoro počinje, te Regionalni distribucijski centar za voće i povrće.
Delegacija je obišla Tvrđu gdje se provodi projekt obnove infrastrukture vrijedan 127 milijuna kuna, a obnova starog dijela grada trebala bi biti završena na proljeće 2023. godine.
Po obilasku Tvrđe delegacija je otišla na sastanak s udrugom Osijek Software City, inicijativom koja je uvelike zaslužna za razvoj i promicanje IT-a u Osijeku i okolici.
"Razgovarali smo o tome kako sve te postojeće projekte i one nove koje planiramo, jednostavnije i lakše odraditi, kao i o regulativama na razini Europske komisije vezanim uz eksploataciju šljunka i pijeska, drvne mase i svega onoga što su ključni potencijali istoka Hrvatske na koje se moramo bazirati", objasnio je Anušić.
Osječki dogradonačelnik Vulin dodao je da se u gradu trenutačno realiziraju investicije vrijedne milijardu kuna, među kojima je Gospodarski centar i Tvrđa, te veliki projekt rekonstrukcije tramvajske pruge, vrijedan više od 200 milijuna kuna, također sufinanciran sredstvima europskih fondova.
