Najvredniji startup u jugoistočnoj Europi upravo je postao peti najvredniji startup na svijetu. Rumunjski UiPath, koji razvija softverske robote koje kompanije koriste da bi automatizirale repetitivne poslove zaposlenika, i koji se priprema za IPO, sada na tržištu vrijedi 220 milijardi kuna ili 35 milijardi dolara.
Usporedbe radi, najvrednija kompanija u Hrvatskoj, INA, na Zagrebačkoj burzi trenutačno ima tržišnu kapitalizaciju od 27,8 milijardi kuna. Prvi domaći jednorog, Infobip, pak tržišno vrijedi više od 6,3 milijardi kuna ili jednu milijardu dolara. Štoviše, država Hrvatska do 2004. imala je BDP niži od nove vrijednosti UiPatha, a trenutačno ta rumunjska tvrtka vrijedi više od polovice hrvatskog BDP-a.
UiPath je postojećim investitorima Alkeon Capitalu i Coatue te nekolicini drugih, dao 2 posto udjela kompaniji u zamjenu za investiciju od 750 milijuna dolara. Popis nekolicine ostalih ulagača uključuju investitora poput Altimeter Capitala, Dragoneera, IVP-a, Sequoije, Tiger Globala itd.
Daniel Dines, suosnivač i izvršni direktor UiPatha nije komentirao najnoviju investiciju. Umjesto njega, generalni partner u Alkeon Capitalu Abhi Arun iskazao je interes da dalje pogura automatizaciju procesa u svim aspektima rada poslovnih organizacija.
"Automatizacija je postala strateški imperativ koji iz temelja mijenja način rada organizacija. Uzbuđeni smo što ćemo zajedno voditi ovaj krug financiranja, kao i što ćemo se nastaviti udruživati s UiPath timom tijekom važne faze za tvrtku", kaže Arun.
UiPath nudi alate za otkrivanje mogućnosti automatizacije te za izgradnju, upravljanje, pokretanje, uključivanje, mjerenje i upravljanje automatizacijama u odjelima unutar organizacije. U IT industriji taj se posao zove RPA ili robotic process automation.
Među njegovih 6300 većih poslovnih korisnika su Amazon, Bank of America, HP, McDonald’s, Virgin Media i Uber. Rumunjski startup posebno je uspješan kod velikih poslovnih korisnika. UiPath na popisu referenci ima više od polovice tvrtki s popisa Fortune500. Tvrtka je iznimno vješta u poslovnoj prodaji. Dodaje više od deset novih korporativnih korisnika dnevno. Zbog toga je lani iskočila kao najbrže rastuća kompanija u SAD-u prema FT America’s Fastest Growing Companies 2020.
Organiziran slično Infobipu
Djelom je to stoga što je izgradila zajednicu UiPath Academic Alliance i zajednicu programer, koji broje više od 750.000 developera koji koriste njihovu platformu za softverske robote. Usto, snažno podupire prekvalifikaciju.
Ovaj rumunjski startup poslovno je organiziran slično Infobipu. UiPath ima pravno sjedište u inozemstvu, u New Yorku. Međutim, operacije zapravo vodi iz svoje centrale u Bukureštu. Prisutnost u SAD-u otvorila mu je mogućnost da lakše dođe do investicija. Startup je inicijalno počeo primati investicije krajem 2015. godine. Tada su u njega uložili 1,6 milijuna dolara Earlybird Venture Capital, Credo Ventures i Seedcamp. Dvije godine kasnije Accel vodi novu rundu od 30 milijuna dolara, a 2018. UiPath uz investiciju od 153 milijuna dolara postaje jednorog vrijedan 1,1 milijardu dolara. Od tada novac se samo slijeva u Bukurešt. Do sada je UiPath privukao više od 2 milijarde dolara investicija.
Zanimljivo, godišnji prihod UiPatha navodno je tek oko 400 milijuna dolara. Usporedbe radi, hrvatski Infobip preklani je imao prihod od 602 milijuna dolara, a s organskim rastom i akvizicijom američkog OpenMarketa procjenjuje se da mu je lani prihod premašio milijardu dolara. Stoga se nagađa da je nova sredstva rumunjski igrač prikupio kako bi mogao kroz akvizicije brzo povećati svoj prihod pred skorašnji IPO.
Daniel Dines, suosnivač i izvršni direktor UiPatha lani je izjavio da automatizacija kompanijama omogućuje da se brže prilagođavaju i digitalno transformiraju.
"Povećavajući svoju radnu snagu softverskim robotima, poslovni lideri diljem svijeta ubrzavaju digitalnu transformaciju cijelog svog poslovanja i oslobađaju zaposlenike od zamornih zadataka, koji su repetitivni te im omogućuju da se usmjere na poslove koje donose veće zadovoljstvo, ali i bolje poslovne rezultate", kaže Dines.
Tada je opisao i da su se jako fokusirali na pomoć u borbi protiv krize koju nosi pandemija. Naveo je da, kako su se tvrtke suočavale s realnošću rada u ekonomskom padu tražile nove načine prilagodbe.
"Kroz korištenje automatizacije omogućili smo im da povećavaju korištenje softverskih robota, znači robotskih radnika, a ne da smanjuju broj ljudskih zaposlenike", komentirao je tada Dines.