Na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje uz sudjelovanje predsjednika vlade Andreja Plenkovića, rektora sveučilišta Damira Borasa i ostalih dužnosnika, svečano je otvoren Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA).
Radi se o referentnom centru za istraživanje, razvoj i obrazovanje u području robotike i umjetne inteligencije i jedinstvenoj znanstveno-tehnološkoj infrastrukturi u jugoistočnom dijelu Europe.
CRTA se sastoji od tri laboratorija za medicinsku robotiku, računalnu inteligenciju i autonomni sustav, dva studentska praktikuma, alatnice i prostora za istraživače. Centar je namijenjen studentima u nastavi, potom znanstveno-istraživačkim projektima i na kraju gospodarstvenicima.
Jedan od najvažnijih ciljeva Centra bit će promovirati robotiku u svakodnevnom životu, kao granu tehnologije koja može uštedjeti vrijeme ljudima, obavljajući jednostavne poslove umjesto njih kako bi oni imali više vremena za ostale aktivnosti.
Centra također želi privući istraživače i istraživačke institucije iz regije i Europe te tako povećati znanstvene potencijale zagrebačkog FSB-a u ovom području. Tome će svakako pomoći i činjenica da je za potrebe razvoja medicinske robotike izgrađena potpuno opremljena operacijska dvorana koja omogućava provođenje pretkliničkih ispitivanja u realnim uvjetima.
Prije obilaska Centra, voditelj projekta profesor Bojan Jerbić ukratko je predstavio razvoj i mogućnosti CRTA-e.
Jerbić je istaknuo kako je projekt počeo 2005. godine i primarno je bio usmjeren na kognitivnu robotiku i metodu učenja, odnosno kako učiti robote pokazivanjem.
Godine 2016. obavljena je prva robotizirana neurokirurška operacija u Hrvatskoj s medicinskim robotom RONNA-om. RONNA je 2018. godine doživjela 4. generaciju, osvojila je brojne nagrade u kategoriji najboljih inovacija i redovito obavljala operacije sve do početka pandemije covida-19. Trenutačno je cilj da RONNA preraste iz projekta u startup i bude u ponudi ostatku svijeta.
"Veseli nas što je upravo u sklopu našeg Fakulteta otvoren najsuvremeniji centar za robotske tehnologije. To dokazuje našu predanost znanju, inovacijama i razvoju te nas čini predvodnicima tehnološke revolucije u Hrvatskoj, ali i regiji. Centri izvrsnosti i istraživanja generiraju inovacije koje gospodarstvo i društvo u cjelini čine naprednijim i uspješnijim pa vjerujem da će naša CRTA okupljati brojne timove znanstvenika iz regije i Europe te svjedočiti brojnim pionirskim rješenjima i tehnološkim proizvodima koji će unaprijediti industriju i medicinu, ali i hrvatsko društvo u cjelini", izjavio je Jerbić.
Gradnja suvremeno opremljenog prostora, koji se prostire na 740 m2, započela je 2019. godine. Centar se nalazi u istočnoj zgradi FSB-a, u nekadašnjem laboratoriju za razvijanje filmova HRT-a.
Projekt CRTA procijenjen je na gotovo 38 milijuna kuna, a sufinanciran je sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj s iznosom od gotovo 37 milijuna kuna.
Dekan FSB-a Dubravko Majetić poručio je kako je Centar službeno otvoren u ponedjeljak te da uskoro očekuju nove studente koje upisuju za koji dan na prvom sveučilišnom studiju mehatronike i robotike. Početna kvota od 60 studenata već je popunjena.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Boras istaknuo je da je CRTA vrhunski svjetski projekt i "naša budućnost u znanstvenom, obrazovnom i gospodarskom smislu".
Predsjednik Vlade, Andrej Plenković, naglasio je važnost ulaganja u znanost koja je javno dobro i ključ za postizanje osobnog, društvenog i gospodarskog uspjeha.
"Uspjeh FSB-a dokazuje da Hrvatska ima sjajne znanstvenike i inovatore te da jako napredujemo na području inovacija, a uloga države je da podrži taj rast i razvoj pa je cilj do 2030. godine ulagati 3% BDP-a u razvoj znanosti, obrazovanja i izvrsnosti", rekao je Plenković.
CRTA je otvorena i za javnost, kao mjesto širenja tehničke i robotičke kulture, prvenstveno za učenike srednjih i osnovnih škola, ali i za sve ostale koje zanimaju najnovije tehnologije koje mijenjaju budućnost poslovanja i način života.
Aktualna pandemija pokazala je važnost automatizacije i digitalizacije poslovnih procesa. Podaci Međunarodne federacije robotike (IFR) pokazuju da otprilike četvrtinu svih industrijskih robota i polovicu svih profesionalnih uslužnih robota na svijetu proizvode europske tvrtke.
Prema IFR podacima, Njemačka je pionir u industrijskoj automatizaciji. Njemačka također čini više od 35% europske ponude i zaliha industrijskih robota. Nakon Njemačke, Danska, Švedska, Španjolska i Italija postale su glavna tržišta. Istočnoeuropske zemlje također su zabilježile snažan rast u sektoru, posebice Slovačka, Slovenija i Češka.
Digitalnom tranzicijom nastoji se Europsku uniju pretvoriti u digitalnog globalnog predvodnika.
U rezoluciji iz 2020. o europskoj industrijskoj politici u vezi s umjetnom inteligencijom i robotikom, Europski parlament naglasio je da će umjetna inteligencija povećati produktivnost i proizvodnju, te iako će neka radna mjesta biti zamijenjena, također će se otvoriti nova radna mjesta.
Zastupnici Parlamenta su istaknuli da bi upotreba robotike i umjetne inteligencije trebala poboljšati radne uvjete i također smanjiti izloženost ljudi štetnim i opasnim uvjetima. Rezolucija ističe strateške sektore u kojima bi umjetna inteligencija mogla donijeti dodanu vrijednost od općeg javnog interesa, poput zdravstva, energije i prometa.
Europski parlament je u listopadu 2020. usvojio tri rezolucije o tome što bi pravila o AI-ju trebala sadržavati u pogledu etike, prava intelektualnog vlasništva i odgovornosti i pozvao na usklađeni pristup na razini EU-a. U rezolucijama se ponovno navodi da bi AI trebala biti 'usmjerena na čovjeka i stvorena od čovjeka' te tehnologije ne bi smjele nanositi štetu pojedincu i društvu.
