Pet filmova nastalih uz potporu Europske unije nagrađeni su na 74. filmskom festivalu u Cannesu.
Zlatnu palmu odnio je film „Titane” redateljice Julije Ducournau, čije je stvaranje potpomognuto sredstvima EU-a.
EU je putem potprograma Media programa Kreativna Europa uložila ukupno 2,1 milijun eura u snimanje i međunarodnu distribuciju sedamnaest filmova prikazanih u Cannesu.
Ti i brojni drugi naslovi bit će uključeni u kampanju "30 godina programa Media", kojom se obilježava kontinuirana potpora EU-a audiovizualnoj industriji tijekom protekla tri desetljeća te se ističe rad ostvaren ispred kamere i iza nje.
Program Kreativna Europa podupire europsku kinematografiju te kulturni i kreativni sektor s ciljem njihovog doprinosa održivom rastu i zapošljavanju. To je jedini program EU-a kojim se isključivo podupiru kreativni i audiovizualni sektori.
Unutar programa Kreativna Europa uveden je financijski instrument od 181 milijuna eura. Program također potiče financijske posrednike da postanu aktivniji zajmodavci kreativnim malim i srednjim poduzećima u budućnosti.
Potpora je namijenjena umjetnicima, kulturnim profesionalcima, filmašima, televiziji, glazbi, interdisciplinarnim umjetnostima, baštini te industriji video igara.
Program Media pak podupire svjetsku distribuciju s više od 1 000 europskih filmova te pruža podršku europskim profesionalcima u audiovizualnom sektoru u njihovoj međunarodnoj karijeri.
Taj potprogram namijenjen europskoj audiovizualnoj industriji, omogućuje potporu europskim filmskim umjetnicima u razvoju novih filmova, traženju partnera i pronalasku publike izvan nacionalnih granica. Pružanjem financijskih sredstava olakšano je sufinanciranje filmova manjih producentskih tvrtki koje se najčešće susreću s poteškoćama u pronalaženju novih izvora financiranja.
Istim je potprogramom obuhvaćeno i sufinanciranje radionica usavršavanja namijenjenih mladim i već afirmiranim filmskim djelatnicima, novih tehnologija te platformi za isporuku audiovizualnoga sadržaja.
Cilj programa Media je osnažiti konkurentnost europskog audiovizualnog sektora, olakšavajući pristup financiranju i promidžbi korištenja digitalnih tehnologija.
Audiovizualni i medijski sektor jedni su od najpogođenijih krizom uzrokovanom koronavirusom, a ključni su za demokraciju, kulturnu raznolikost i digitalnu autonomiju Europe.
Otprilike 3,8% Europljana zaposleno je u europskim kulturnim i kreativnim sektorima. Čak i prije pandemije, ovi sektori suočavali su s mnogim izazovima, poput konkurencije s velikim komercijalnim produkcijama i usitnjenog transnacionalnog kulturnog tržišta.
Europski parlament i Vijeće su stoga u prosincu 2020. postigli dogovor o proračunu od 2,5 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. za kulturu.
Predsjednica Odbora Europskog parlamenta za kulturu i obrazovanje Sabine Verheyen (EPP) rekla je kako su lockdowni dramatično utjecali na kulturne zajednice EU-a i da im je pomoć potrebna više nego ikad.
"Ovaj značajno bolje financiran program prepoznaje dodanu vrijednost kulture našem europskom načinu života i prvi je korak ka tome da mu pomogne da se suprotstavi izazovima globalizacije i digitalizacije", rekla je Verheyen.
Novi program za kulturu gotovo je dvostruko veći u odnosu na prethodno razdoblje. Europarlamentarci su tijekom rasprave, prije glasanja o novom proračunu, istaknuli kako je covid-19 razorno djelovao na umjetnike i kulturne djelatnike te su inzistirali na tome da kultura i umjetnost zaslužuju još veću financijsku potporu EU-a u budućnosti.
