Europski parlament usvojio je rezoluciju o programu Erasmus+ u kojoj poziva na uklanjanje prepreka koje ograničavaju provedbu vodećeg programa EU-a za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport.
Izvješće o provedbi uključivih mjera u okviru programa Erasmus+ 2014.-2022. analizira program u posljednjem Višegodišnjem financijskom okviru i daje preporuke za poboljšanje programa Erasmus+ u tekućem financijskom razdoblju.
U rezoluciji usvojenoj s 471 glasom za, 55 protiv i 66 suzdržanih, europarlamentarci ističu kako je iznos novca koji se isplaćuje putem potpora za mobilnost u nekim pojedinim slučajevima još uvijek nedovoljan i može dovesti do isključenja studenata koji financijski ne mogu priuštiti prekograničnu praksu.
Stoga eurozastupnici pozivaju da se povećani proračun programa za 2023. posveti punoj provedbi mjera uključivanja. Da bi se osobama nepovoljnog porijekla, osobama s invaliditetom ili s posebnim obrazovnim potrebama pomoglo u pokrivanju troškova života, predlaže se uvođenje novih načina financiranja, kao što su predfinanciranje, povećanje bespovratnih sredstava, isplata sredstava unaprijed i paušalni iznosi.
"Više od 10 milijuna ljudi imalo je koristi od Erasmusa+ otkako je pokrenut 1987. Tijekom tih 35 godina, program se razvijao kako bi odražavao razvoj našeg vremena", kazala je izvjestiteljica EP-a Laurence Farreng, "Međutim, još uvijek čujemo da postoje osobe s invaliditetom koje nisu mogle sudjelovati u Erasmus+ mobilnosti jer im nije pružena pomoć ili za mladu osobu koja nije mogla sudjelovati u razmjeni jer joj je nedostajalo sredstava".
Zastupnici Europskog parlamenta predlažu uvođenje "hibridne mobilnosti" za osobe s invaliditetom te poboljšanje smjernica Komisije o tome kako najbolje pristupiti učenicima sa zdravstvenim problemima, kulturnim razlikama, ekonomskim, geografskim i društvenim preprekama. Zastupnici su pozvali na smanjenje birokracije i kompliciranih administrativnih procedura za pristup programu, kao i na veću fleksibilnost programa u vremenima krize, kao što je trenutni rat u Ukrajini.
"Erasmus se prečesto smatra europskim uspjehom, ali koristi samo nekoliko ljudi. Moramo to promijeniti. Svaka mlada osoba mora moći reći "Erasmus je za mene", dodala je eurozastupnica Farreng.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko bila je pregovaračica ispred Kluba Europske pučke stranke (EPP) za izvješće o Erasmus+.
"Program se vremenom razvijao i sve većem broju građana nudi iskustva koja mijenjaju život, od studenata do mladih stručnjaka, od visokog obrazovanja do strukovnog osposobljavanja. Izvješće koje smo usvojili ocjenjuje inkluzivnost programa i preporučuje mjere za daljnje proširenje raspona korisnika, pružajući šansu građanima koji imaju manje mogućnosti i žive u udaljenijim područjima, kao što su periferne regije i otoci", pojasnila je Zovko.
Kako bi se osigurala pravedna raspodjela resursa i projekata u svakoj državi članici, Izvješće potiče države članice i nacionalne agencije da omoguće više edukativnih seminara za osoblje koje provodi program, promiče obuku i podršku edukatorima, lokalnim organizacijama u svim područjima i podržava razmjene najboljih praksi između država članica.
"U programu Erasmus+ mogu sudjelovati i zemlje koje nisu u Europskoj uniji. Na inicijativu EPP-a, u Izvješću se poziva na bolju suradnju sa zemljama zapadnog Balkana i drugim partnerima EU-a u našem istočnom i južnom susjedstvu, što je nužno za unapređenje partnerstva i europskih integracija", poručila je Zovko.
