I u 2020. godini nastavljen je trend smanjenja u proizvodnji i potrošnji ugljena, objavio je Eurostat, europski središnji statistički ured.
Nastavljajući stalno opadanje od 1990. godine, smanjenje potrošnje kamenog i smeđeg ugljena ubrzalo se u 2019. godini. U usporedbi s 2018., potrošnja kamenog ugljena smanjila se za 35 posto u 2020. godini, a potrošnja smeđeg ugljena (uglavnom lignita) za 33 posto.
Mjesečni podaci za 2020. pokazuju da je pandemija COVID-19 imala utjecaja na proizvodnju i potrošnju ugljena, ali će se tek u sljedećim godinama vidjeti puni opseg utjecaja pandemije.
U 2020. godini u Europskoj uniji proizvedeno je 56 milijuna tona kamenog ugljena, 80 posto manje nego u 1990. Broj država članica koje su proizvodile ugljen također se od tada smanjio, s 13 u 1990. na samo dvije države članice u 2020. godini. To su Poljska s 96 posto ukupne proizvodnje u EU -u i Češka.
Slično tome, od 1990. konstantno se smanjivala potrošnja kamenog ugljena, s ubrzanim smanjenjem od 2019. U protekloj 2020. godini potrošnja kamenog ugljena u EU procjenjuje se na 144 milijuna tona, 63 posto manje nego 1990. godine.
U informaciji Eurostata navodi se kako su razlozi za manju potrošnju kamenog ugljena prelazak na prirodni plin i obnovljive izvore energije za proizvodnju električne energije, kao i smanjenje proizvodnje koksa, koji se koristi u raznim industrijama, poput proizvodnje željeza i čelika.
Slično kao i kod kamenog ugljena, kontinuirano smanjenje potrošnje smeđeg ugljena ubrzalo se od 2019. nadalje.
Tako se u 2020. godini potrošnja smeđeg ugljena u EU, uglavnom lignita, procjenjuje na 246 milijuna tona, ili 64 posto manje nego 1990. godine. Glavnina (95 posto) ukupne potrošnje smeđeg ugljena u EU je u šest zemalja: Njemačka (44 posto), Poljska (19 posto), Češka (12 posto), Bugarska, Rumunjska i Grčka.
Podaci o proizvodnji i potrošnji smeđeg ugljena vrlo su slični jer se njime malo trguje, gotovo uvijek potrošnja je u zemljama proizvodnje.
Najveći dio smeđeg ugljena u EU koristi se za proizvodnju električne energije. U 2019. godini u tu je svrhu korišteno 93 posto te vrste ugljena. No, upotreba smeđeg ugljena u proizvodnji energije snažno se smanjila u 2019. iz istih razloga kao i za kameni ugljen.
Sektor ugljena u Europskoj uniji, kako je navedeno na portalu Europskog parlamenta, zapošljava 238 tisuća ljudi u rudnicima i elektranama, i to u više od 100 europskih regija, od Poljske do Španjolske. U 2015. bilo je 128 rudnika ugljena u 12 država članica i 207 elektrana na ugljen u 21 državi članici.
Na putu prema zelenom gospodarstvu, državama članicama Europske unije bit će značajna potpora Fonda za pravednu tranziciju, vrijednog 17,5 milijardi eura. Taj novac treba pomoći regijama ovisnim o fosilnim gorivima (poput ugljena), koja i dalje osiguravaju oko četvrtine proizvodnje električne energije u EU-u. Njime će se pomoći u ublažavanju društvenih i gospodarskih posljedica tranzicije na klimatsku neutralnost.
Fond za pravednu tranziciju prvi je stup Mehanizma za pravednu tranziciju, ključnog alata za potporu regijama, industrijama i radnicima koji će se suočiti s najvećim izazovima pri provedbi europskog zelenog plana.
„Europski parlament daje snažan politički signal: potrebno je uhvatiti se u koštac s društvenim, gospodarskim i ekološkim učincima energetske tranzicije u najpogođenijim regijama. Prelazimo u novo zeleno doba Europe, a da pritom nitko ne bude zapostavljen”, izjavio je izvjestitelj Manolis Kefalogiannis (EPP, Grčka) kada je u svibnju usvojen prijedlog uredbe o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju.
