Dvadeset godina nakon što je usvojio američki dolar kao svoju nacionalnu valutu, El Salvador je u utorak, 7. rujna, postao prva država u svijetu koja je prihvatila bitcoin kao legalnu valutu.
Prema zakonu usvojenom u lipnju sve trgovine trebale su prihvatiti, gdje je to tehnički moguće, digitalne kovanice kao zakonsko sredstvo plaćanja. Međutim, vladini propisi ne spominju kazne za nepoštivanje.
Građani također od sada mogu u bitcoina plaćati poreze i kupovati zemljište. Vlada je uoči uvođenja najpoznatije kriptovalute kao službene valute kupila prvih 400 bitcoina i predstavila digitalni novčanik Chivo. Salvadorski predsjednik Nayib Bukele rekao je da će svatko tko preuzme Chivo dobiti početni kredit u iznosu od 30 dolara, a diljem zemlje postavljeno je više od 200 bitcoin bankomata.
El Salvador podijeljen je zbog uvođenja bitcoina. Ljubitelji bitcoina diljem svijeta su kupovali digitalne kovanice vrijedne 30 dolara kao znak podrške i za povećanje vrijednosti promjenjive valute. Međutim, većina stanovnika najmanje srednjoameričke države sa zebnjom je dočekala vladino eksperimentiranje.
Salvadorski taksist Daniel Hercules, uzbuđen je ovim potezom, ali i zabrinut koliko će njegova zarada biti stabilna.
"Prihvatio sam bitcoin otprilike prije dva mjeseca. Upravo mi je netko platio 40 dolara u bitcoinu za kartu do zračne luke, ali to je rijetkost. Samo oko 10% kupaca radije plaća bitcoinom", rekao je Hercules BBC-u, dodavši kako su troškovi pretvaranja bitcoina u dolar visoki.
Nada se da će svoj novčanik povećati na oko 1000 dolara, ali se boji da će valuta srušiti. "To je jedna od stvari koja me najviše zabrinjava. Ne bi bilo u redu da izgubim novac koji sam zaradio nakon dugog napornog radnog dana", dodaje Daniel.
Vrijednost bitcoina dramatično je porasla i pala u posljednjih godinu dana. U rujnu 2020. jedan bitcoin vrijedio je 10 000 američkih dolara, da bi se popeo na visokih 63 000 dolara u travnju 2021. i zatim pao na 30 000 dolara u srpnju ove godine. Vrijednost bitcoina porasla je posljednjih tjedana na 51 000 dolara što pojedini analitičari povezuju s novostima iz El Salvadora.
Osim što se radi o vrlo nestabilnoj vrijednosti, bitcoin je za mnoge stanovnike El Salvadora i dalje nepoznanica. Nedavno istraživanje Centralnoameričkog sveučilišta (UCA) pokazalo je da je samo 4,8% od 1.281 ljudi koji su sudjelovali shvatilo što je to bitcoin i kako se koristi. A više od 68% ispitanika reklo je da se ne slaže s korištenjem kriptovalute kao zakonskog sredstva plaćanja.
Nedavni prosvjedi u glavnom gradu San Salvadoru pokazali su nedostatak povjerenja među građanima. Mnogi se boje da će prvi na udaru biti upravo siromašniji stanovnici koji će ispaštati kad cijena bitcoina padne, boje se za svoje mirovine, ali i za ekonomsku stabilnost i povećanje pranja novca. Inače, oko 70 posto stanovnika El Salvadora nema pristup tradicionalnim financijskim uslugama, a mnogi ovise o inozemnim doznakama rođaka u SAD-u.
MMF smatra da bi usvajanje kriptovalute kao zakonskog sredstva plaćanja moglo destabilizirati cijene i dovesti financijski sustav u opasnost.
Europski parlament je 2018. godine izglasao “regulativu o kriptovalutama” čiji je cilj smanjiti financijsku anonimnost primjenom pravila za trgovanje kriptovalutama i strožim pravilima gleda pravljenja digitalnih novčanika. EP je u listopadu 2020. donio rezoluciju o digitalizaciji financijskih usluga i novih rizika u pogledu kriptoimovine.
Europarlamentarci napominju da stabilne kriptoimovine predstavljaju jedinstvenu kategoriju kriptoimovine i ističi da se u ovoj fazi stabilne kriptovalute u Uniji još uvijek rijetko koriste te stoga pozivaju Komisiju da razvije zakonodavni okvir kojim se, među ostalim, jamči stabilan devizni tečaj između stabilnih kriptovaluta i fiducijarnih valuta te stabilni tečaj između stabilnih kriptovaluta i fiducijarnih valuta te da se stabilna kriptovaluta u bilo kojem trenutku može ponovno pretvoriti u fiducijarnu valutu po valutnom paritetu. Također, pozvali su Komisiju da procijeni prednosti predlaganja zakonodavnog okvira za inicijalne ponude kriptovaluta i inicijalne ponude za razmjenu u cilju povećanja transparentnosti, pravne sigurnosti, zaštite ulagača i potrošača te smanjenja rizika.
