Martina Zvonar i Fran Radačić dvoje je mladih iz Hrvatske koji ovog vikenda u Dublinu u okviru Konferencije o budućnosti Europe finaliziraju preporuke građana na temu „Jače gospodarstvo, socijalna pravda i poslovi/Obrazovanje, kultura, mladi i sport / Digitalna transformacija'. Domaćin sjednice europskog panela građana je Institut za međunarodne i europske poslove u Dublinu.
Martina i Fran sudjeluju na panelu 1, jednom od četiri panela od kojih svaki uključuje 200 građana koji su odabrani nasumično, ali na način koji odražava raznolikost EU-a. Pedeset posto je žena, 50 posto muškaraca, jedna trećina mladih u dobi između 16 i 25 godina, a vodilo se računa i o proporcionalnoj zastupljenosti Europljana iz urbanih i ruralnih područja.
Inače, dok je prvi panel posvećen gospodarstvu i socijalnoj pravdi, drugi je usmjeren demokraciji i vladavini prava, treći klimatskim promjenama i zdravlju, a četvrti globalnoj ulozi EU-a i migracijama. Svaki panel sastaje se tri puta.
Martina i Fran u podskupini 9 razmatraju smjernice za preporuke koje se odnose na zaštitu podataka.
- Idemo u dobrom smjeru, bavimo se s tri teme koje su dobile najviše glasova, a riječ je o digitalnoj transformaciji i zaštiti podataka – kazala nam je Martina u predahu konferencije.
- Razgovaramo o tome kako možemo spriječiti širenje podataka kad dajemo privolu kod internetske kupovine, tako da se to ne dijeli dalje. Također razgovaramo o digitalnoj osobnoj iskaznici i koje bi sve podatke ona trebala sadržavati – dodaje Fran.
Jedna od smjernica o kojima razgovaraju, kako su nam kazali, je i potreba da se osobama omogući da odaberu koji su podaci osjetljivi, a koji nisu.
- Gledamo razlike između osjetljivih i osobnih podataka. Neke osobne podatke bi još dodatno zaštitili kako bi njima pristup imala samo policija i vlasti a ostali bi služili kod online kupnje. Govorili smo i o agenciji koja bi bila na razini EU-a koja bi detektirala probleme i bavila se zaštitom podataka. Uz novčane kazne razgovarali smo i o strožim sankcijama, poput gašenja firme ili prestanka djelovanja na duže razdoblje – kazala je Martina.
- Martina i ja se nismo sretali s problemima dijeljenja naših podataka. To prihvaćamo kad idemo kupovati putem interneta ili na društvene mreže, ali rekli smo da bi sve upute o pristanku na upotrebu osobnih podataka trebale biti kraće, sažetije i ljudima jasnije i razumljivije. Više manje svi to prihvatimo bez da idemo čitati, pet, deset strana – kazao je Fran.
Martina nam kaže i kako se u dosadašnjem radu na panelima fokusirala na obrazovanje starijih osoba koji nemaju dovoljno znanja o korištenju tehnologija, kako bi im se omogućilo da budu sigurni i zaštićeni, ali digitalnim obrazovanjem bave se sada u drugoj podskupini.
Kad je riječ o zaštiti podataka u grupi u kojoj su dvoje mladih iz Hrvatske razmatraju se još i preporuke o tome da se velike informatičke platforme poziva više na odgovornost. Telefoni i kućanske aplikacije trebali bi biti transparentniji u pogledu onoga što prikupljaju, pohranjuju i dijele te bi vlasnici trebali imati mogućnost brisanja i ograničavanja pristupa podacima. Jedna od smjernica koje građani razmatraju odnosi se na nagrade poduzećima koja poštuju propise o zaštiti podataka, transparentnosti i sigurnosti. Također je u smjenicama izneseno kako je potrebno tijelo koje će zastupati potrošače i podupirati interese građana u odnosu nan poduzeća koja upotrebljavaju njihove podatke.
Tri europske institucije Vijeće, Parlament i Komisija potpisom zajedničke deklaracije 10. ožujka prošle godine obvezali su se da će slijediti ono što su građani rekli u sklopu Konferencije o budućnosti Europe i njihove ideje pretvoriti u konkretne politike.
