Maloprodajni sektor prolazi kroz velike promjene, od kojih je većina ubrzana pandemijom bolesti covid-19. E-trgovina pokazala se ključnom za nastavak gospodarskih i društvenih aktivnosti diljem EU, a upravo je taj sektor jedan od rijetkih koji je i tijekom 2020. uspio održati pozitivno poslovanje.
U 2020. je 73 posto korisnika interneta u EU kupovalo online, što je povećanje od 11 posto u odnosu na 2015. godinu, a oko 35 posto Europljana kupilo je proizvod ili uslugu putem interneta tri do pet puta u godinu dana.
Osim što se pokazao otpornim na izazove, sektor e-trgovine pomogao je mnogim tvrtkama da ubrzaju ili čak počnu digitalnu transformaciju, što je dovelo do razvoja boljih rješenja kako za trgovce, tako i za potrošače.
Ecommerce Europe, vodeća organizacija koja predstavlja više od 150 tisuća tvrtki koje prodaju robu ili usluge online, objavila je preporuke kojim želi potaknuti kreatore EU politika na oblikovanje regulatornog okvira prikladnog za trenutne i buduće izazove.
"Ovim dokumentom želimo skrenuti pozornost europskih kreatora politike na naše ključne ambicije i brige. U posljednje dvije godine, usred usporavanja gospodarske aktivnosti i globalne zdravstvene krize, trgovci su morali biti otporni. Vjerujemo da se naša industrija pokazala dinamičnom i da prihvaća trenutnu digitalnu i zelenu stvarnost. Istodobno, vidimo da su trgovci na malo još uvijek prečesto suočeni s regulatornim preprekama, koji ili ometaju njihove napore u prekograničnoj trgovini ili kompliciraju usvajanje pristupa omnikanala", poručio je glavni tajnik Ecommerce Europe, Luca Cassetti.
Udruga je navela šest glavnih načela i prioriteta za koe vjeruje da će potaknuti digitalnu trgovinu u Europi.
Zakonodavci bi trebali osigurati ravnopravne uvjete za sve tvrtke i tako da elektroničke trgovine koje su aktivne u EU, ali sjedište imaju izvan Unije, poštuju jednaka pravila kao i tvrtke za online prodaju sa sjedištem u Europskoj uniji.
Kreatorima politika preporučuje se da što prije usklade pravila EU-a kako bi se smanjila fragmentacija i stvorila pravna sigurnost; osiguraju neutralnost prodajnih kanala;ojačaju učinkovitu provedbu zakonodavstva EU-a; potiču proporcionalne obveze prema poduzećima kako bi došlo do inovacija i rasta te stvore politike koje će pogodovati malim i srednjim poduzećima u smanjenju administrativnih opterećenja.
Što se tiče prioriteta, vodeća europska udruga za online trgovinu usredotočena je na pravila prikladna za razvoj maloprodaje, uravnoteženo gospodarstvo temeljeno na podacima, pravednu i održivu budućnost maloprodaje, konkurentno i inovativno europsko maloprodajno tržište, porezni okvir te logistiku prikladnu za budućnost trgovine.
"Važno je da kreatori politika počnu promatrati maloprodajni sektor kao jednu industriju u kojoj trgovci više ne poznaju razliku između online i offline trgovine. Krajnje je vrijeme da Komisija reagira na te promjene i usvoji neutralan pristup, posebno u Uredbi o vertikalnom skupnom izuzeću (VBER), ali i u cjelokupnom pregledu politika tržišnog natjecanja", poziva Ecommerce u svom posljednjem dokumentu.
Ova godina bit će ključna i za reviziju pravila o sigurnosti proizvoda i odgovornosti, ali i za zakon o digitalnim uslugama i zakon o digitalnim tržištima, koji će svaki na svoj način uvesti nove obaveze za internetske platforme.
Primjerice, zakon o digitalnim uslugama će uvesti pravila za smanjenje širenja ilegalnih proizvoda i usluga diljem Unije, a zakon o digitalnim tržištima će dati malim poduzećima šansu da se pod jednakim uvjetima natječu na tržištu s velikim tvrtkama. Što se tiče Uredbe od općoj sigurnosti proizvoda, njome bi se trebala povećati sigurnost neprehrambenih proizvoda na jedinstvenom tržištu.
"To uključuje bolju kontrolu nad proizvodima koji se u Europsku uniju uvoze iz trećih država. Nužno je također razmotriti na koji način unaprijediti sustave kontrole proizvoda i njihovog povlačenja s tržišta. Procjenjuje se da trećina potrošača u EU nastavlja koristiti povučeni proizvod unatoč obavijesti o opozivu, a troškovi povezani s nesrećama koje se povezuju s nesigurnim proizvodima godišnje iznose 11,5 milijardi eura", poručio je nedavno zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
Europska udruga koja predstavlja većinu e-trgovina u EU na kraju naglašava da digitalizaciju prije svega treba promatrati kao mogućnost osnaživanja potrošača (u smislu pristupa informacijama i održivim proizvodima i uslugama), poboljšanja dijeljenja informacija u cijelom lancu vrijednosti, čineći ambalažu i logistiku održivijom i učinkovitijom.
