Sveučilište u Dubrovniku potpisalo je ugovor o suradnji s tvrtkom Microsoft Hrvatska, kojom se studentima i zaposlenicima omogućuje besplatno učenje na Microsoftovim platformama za obrazovanje IT stručnjaka.
Ugovor o suradnji Sveučilišta u Dubrovniku i tvrtke Microsoft Hrvatska potpisali su u četvrtak, 19. svibnja, rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nikša Burum i direktorica Microsofta Hrvatska Tatjana Skok.
Sveučilište u Dubrovniku ovim se pridružuje globalnoj inicijativi stjecanja digitalnih vještina koju je u srpnju 2020. godine pokrenula tvrtka Microsoft. Inicijativa uključuje besplatno učenje putem tri platforme - LinkedIn Learning, Microsoft Learn i GitHub Learning Lab.
Rektor Burum istaknuo je zadovoljstvo činjenicom da je tvrtka Microsoft Hrvatska prepoznala Sveučilište kao partnera i naglasio kako će ova suradnja obogatiti redovni nastavni proces te omogućiti studentima stjecanje dodatnih znanja i vještina.
Budući da je pandemija potpuno promijenila poslovni model, a sve globalne industrije bile prisiljene okrenuti se digitalizaciji, tržište rada se također transformiralo i poslovi današnjice zahtijevaju nove digitalne vještine. Prema LinkedInu, najzahtjevniji poslovi traže specifično znanje i usavršavanje.
"U IT sektoru nedostaje kadrova, posebno zbog strategija o digitalizaciji društva u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, od obrazovanja do javne uprave", rekao je Burum. "Priključivanjem Microsoftovoj inicijativi koja predstavlja važnu potporu akademskoj zajednici, Sveučilište u Dubrovniku želi osigurati svojim studentima, istraživačima, djelatnicima i alumnima konkurentnost na hrvatskom i svjetskom tržištu rada".
Tijekom posljednje dvije godine, više od 36 tisuća ljudi u Hrvatskoj iskoristilo je mogućnost uključivanja u besplatno online učenje kako bi stekli ključne digitalne vještine.
U planu Europske unije za gospodarski oporavak, od država članica se traži da najmanje 20% sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, vrijednog 672,5 milijardi eura, namijene digitalnoj transformaciji. U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je namijenila 20,4% sredstva za ulaganja u digitalizaciju i razvoj kompleksnih, integriranih usluga, uz 2,9 milijardi kuna u komponenti digitalne transformacije društva i javne uprave.
Dodajmo kako je digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta EU-a. Europski parlament donošenjem rezolucija pomaže u oblikovanju politika kojima će se ojačati europski kapaciteti u području novih digitalnih tehnologija, otvoriti nove mogućnosti za poduzeća i potrošače, poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga, istodobno osiguravajući poštovanje temeljnih prava i vrijednosti.
