Nakon što je otkriveno kako je izraelska grupa NSO prodavala softverski program Pegasus, korišten za praćenje novinara i aktivista za ljudska prava, Apple se našao pod pritiskom javnosti i od njega se zahtijeva da, na pitanjima sigurnosti, mora od sada puno više surađivati s konkurentima iz Silicijske doline.
Iz neprofitne organizacije Amnesty International, nakon analize desetaka pametnih telefona ciljanih od strane klijenata NSO-a, poručili su kako su Appleove tvrdnje o vrhunskoj sigurnosti i privatnosti njegovih uređaja sada demistificirane otkrićem ranjivosti čak i najnovijih verzija softvera iPhonea i iOS-a. "Tisuće iPhonova potencijalno su ugrožene. Ovo je globalni problem, svi su u opasnosti, a čak ni tehnološki divovi poput Applea nisu dovoljno dobro opremljeni da se nose s ovakvom prijetnjom"- izjavila je Danna Ingleton, zamjenica ravnatelja Amnestyjeve tehnološke jedinice.
S time se slaže i Aaron Cockerill, glavni strateški direktor tvrtke Lookout, pružatelja sigurnosnih usluga, koji tvrdi kako je na Googleovom Androidom, "puno lakše prepoznati suspektno ponašanje", nego što je to na iOS sustavu.
Will Cathcart, čelnik WhatsAppa, najnovija otkrića nazvao je "pozivom za uzbunu". U nizu tweetova ukazao je na korake tehnoloških tvrtki, uključujući Google, Microsoft i Cisco koje su pokušale odbiti Pegasus i druge komercijalne špijunske alate. No Apple, s kojim i Facebook dugo raspravlja oko iPhone-ovih kontrola privatnosti, nije bio na popisu njegovih suradnika. Iako Apple radi "sjajan posao u zaštiti potrošača", tvrdi Cockerill, "trebao bi više surađivati s tvrtkama poput moje" kako bi se zaštitio od napada poput Pegaza. "Velika razlika između Applea i Googlea je transparentnost", zaključuje Cockerill.
Premda iz Applea tvrde kako konstantno surađuju s vanjskim istraživačima kako bi poboljšali sigurnost softvera, no podaci s kojim tvrtkama i kako surađuju nisu nikada objavili.
Kako bi se unaprijedio odgovor Europske unije na razvoj računalnih prijetnji, Europski parlament je izglasao „Akt o kibersigurnosti”. Njime se jača uloga Europske agencije za računalnu sigurnost (ENISA, eng. European Agency for Network and Information Security) i uspostavlja zajednički okvir za certificiranje računalne sigurnosti.
„Računalni napad WannaCry iz 2017. paralizirao je više od 200 000 IT sustava u EU-u istovremeno i pokazao je da nam je potrebna inicijativa na europskoj razini kako bismo povećali sigurnost u cijeloj Uniji. S Aktom smo postavili dobre osnove. Europa može postati vodeća sila u računalnoj sigurnosti“, poručila je parlamentaka Angelika Niebler.
