Na nedavno održanom Huweijevom summitu o 5G i AR tehnologiji otkriveno je da će tržište proširene stvarnosti do 2025. godine vrijediti 300 milijardi američkih dolara.
Šef Huaweijevog marketinga, Bob Cai, predstavio je dokument koji nudi uvid u AR industriju u pogledu uređaja, aplikacija i umrežavanja.
"Proširena stvarnost prvo će se masovno usvojiti u pet prioritetnih industrija – obrazovanju, društvenim mrežama, kupovini, putovanju i navigaciji te u gaming industriji", otkrio je Cai, "AR uistinu može omogućiti konvergenciju fizičkih i digitalnih svjetova, što snove čini stvarnošću".
Huaweija analiza o razvoju AR-a u korespondira s tvrtkom za istraživanje tržišta Grand View Research koja je u veljači ove godine procijenila da će tržište proširene stvarnosti doseći 340 milijardi dolara do 2028. godine.
No, da bi došlo do masovnog razvoja AR-a, potrebna je suradnja čitave industrije.
"Ako želite ići brzo, idite sami; ako želite ići daleko, idite zajedno. Razvoj AR-a zahtijeva da cijela industrija surađuje i stvori prosperitetni 5G + AR lanac vrijednosti. AR i 5G kombiniraju se u pravo vrijeme. 5G uključuje AR i AR osvjetljava 5G", dodao je Cain.
Stručnjaci ističu da su aplikacije proširene stvarnosti postale jedan od ključnih pokretača digitalne transformacije i da će duboko promijeniti proizvodne metode i način na koji živimo. Osim spomenutih industrija, ICT usluge koje predstavlja proširena stvarnost mogu se usvojiti u industrijskoj proizvodnji, e-trgovini, nekretninama, uređenju doma, kulturi, sportu, turizmu i zdravstvu.
Europska komisija u akcijskom planu za oporavak i transformaciju, u dijelu koji se tiče europskog medijskog i audiovizualnog sektora u digitalnom desetljeću, predviđa da do 2030. godine virtualna stvarnost (VR) i proširena stvarnost (AR) mogu u globalno gospodarstvo dodati oko 1,3 bilijuna eura, u odnosu na 39 milijardi eura u 2019. godini.
Kako bi potaknula razvoj AR-a i VR-a, EU je pokrenula VR Media Lab za potporu projektima za nove načine pripovijedanja i interakcije kroz virtualnu i proširenu stvarnost. Mala i srednja poduzeća također imaju mogućnost sudjelovanja u Laboratorijima kreativne inovacije, novoj inicijativi u okviru programa Kreativna Europa.
Europski parlament je 19. svibnja donio rezoluciju s preporukama Komisiji o događajima u digitalnom okruženju.
U rezoluciji se naglašava da tehnologije AI-ja mogu povećati vidljivost europske kulturne raznolikosti. Zastupnici Parlamenta ističu kako te tehnologije pružaju nove mogućnosti kulturnim ustanovama, kao što su muzeji, za izradu inovativnih alata za katalogizaciju artefakata, kao i za dokumentiranje i olakšavanje dostupnosti lokacija kulturne baštine, uključujući 3D modeliranje i proširenu virtualnu stvarnost.
U veljači 2019. Parlament je donio rezoluciju o sveobuhvatnoj europskoj industrijskoj politici umjetne inteligencije i robotike. U toj rezoluciji navodi se, između ostalog, da AI koja je transparentna i usvaja etičke standarde, može obogatiti život i unaprijediti sposobnosti, kako za pojedince, tako i za opće dobro.
U tom tekstu Parlament također prepoznaje da se AI primjenjuje na razne sektore u kojima je standardizacija od velike važnosti, poput pametne proizvodnje, robotike, autonomnih vozila, virtualne stvarnosti, zdravstvene zaštite i analize podataka te vjeruje da će standardizacija umjetne inteligencije na razini cijele Unije potaknuti inovacije i zajamčiti visoku razina zaštite potrošača.
