Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta Europske unije. Kako je istaknuto na stranicama Europskog parlamenta digitalna transformacija je integracija digitalnih tehnologija u poduzećima i utjecaj tehnologija na društvo. Digitalne platforme, internet stvari, računalstvo u oblaku i umjetna inteligencija su među tehnologijama koje utječu na sektore od prometa do energetike, poljoprivredno-prehrambenih, telekomunikacijskih, financijskih usluga, tvorničke proizvodnje i zdravstvene skrbi i mijenjaju živote ljudi. Tehnologije mogu pomoći u optimizaciji proizvodnje, smanjenju emisija i otpada, jačanju konkurentskih prednosti poduzeća i pružanju novih usluga i proizvoda potrošačima.
O digitalnoj transformaciji smo razgovarali s Goranom Mrvošem, osnivačem i direktorom porečke IT tvrtke i donedavnim predsjednikom IT udruženja u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Što digitalna transformacija znači za IT tvrtke, a što donosi gospodarstvu, javnoj upravi i svim građanima?
-Upravo razumijevanje digitalne transformacije kao pojma iznimno je važno kako bi se ostvarila veća konkurentnost. Danas se podrazumijeva da koristite digitalna rješenja koja ubrzavaju poslovne procese, i to nazivamo digitalizacijom. No prava konkurentnost se postiže digitalnom transformacijom, odnosno, promjenom pradigme što to vaš proizvod jest, bilo da ste poljoprivrednik, vinar, hotelijer ili neka drugi poduzetnik. Važno je da utkate digitalno u vaše poslovno razmišljanje na način da digitalno nije samo alat i servis, već postaje osnova vašeg proizvoda i usluge. One kompanije i poduzetnici koji ne „kliknu“ u tom pogledu, bit će brzo stjerani u kut od „transformirane“ konkurencije. Jednako vrijedi i za javnu upravu, no tu smo dodatno zbog krutosti i birokracije, često svjedoci neučinkovitim i dugotrajnim procesima kreiranja rješenja, do te razine da od ideje do realizacije, samo rješenje postaje zastarjelo - ističe Mrvoš.
Zanimalo nas i je kakva su u tom pogledu iskustva našeg sugovornika koji je Infosit osnovao prije 20 godina, a između ostaloga surađuje s vodećim turističkim kompanijama. Kako se primjerice u turističkom sektoru odvija digitalna transformacija, pitali smo ga.
- Upravo zbog globalne konkurencije kojoj je turistički sektor izložen, digitalna transformacija se provodi u korak sa globalnim trendovima, što ovu industriju izdvaja od ostalih industrija u Hrvatskoj. Dostupnost gotovih platformi koje kompanije mogu implementirati, te međusobno povezati u jedinstveni proces u skladu sa njihovim potrebama, smanjuje vrijeme potrebno za digitalnu transformaciju. Pri tome ja važan strateški pogled koji kompanija ima u smislu digitalne transformacije, kako se ne bi dogodilo da različiti odjeli stvaraju slična rješenja, te time nepotrebno povećavaju kompleksnost i trošak održavanja sustava. Stoga vodeće kompanije imaju ulogu direktora digitalne transformacije koji osmišljava i nadgleda implementaciju strateških ciljeva – kazuje Goran Mrvoš..
Dodaje kako njihovo iskustvo povezivanja gotovih platformi tipa CRM, rezervacija smještaja, kupnje avio karti, plaćanja karticama, personalizacije, itd, govori da uspješno provedeni projekti digitalne transformacije ostvaruju značajan poslovni uspjeh te povećavaju globalnu konkurentnost kompanije, što je ponovno gorivo za naredni ciklus digitalne transformacije koja postaje kontinuirani proces.
Europski parlament je u travnju 2021. usvojio program Digitalna Europa, prvi financijski instrument Europske unije posebno usmjeren na uvođenje tehnologije u poduzeća i kod građana, a u studenom je Europska komisija objavila prve pozive na podnošenje prijedloga. Što očekujete od tog i drugih izvora financiranja namijenjenih ulaganjima u digitalnu infrastrukturu? Ima li hrvatski privatni i javni sektor dovoljno projekata za ta bespovratna sredstva, pitali smo direktora Infosita.
- Namjera je odlična, no u provedbi vidimo izazove na koje ukazujemo kroz sve dostupne kanale komunikacije. Proces u Hrvatskoj je previše spor te se kao IT industrija brinemo da dok sve bude pripremljeno, mi ćemo se angažirati na projektima u EU zemljama u kojima su procesi brži i efikasniji. U mnogim natječajima se koristi koncept „najbrži prst“, što je jako frustrirajuće i neučinkovito. Kako je spomenuo jedan moj kolega, ako već moramo raditi putem „najbržeg prsta“, ajmo prvo organizirati „najbrži prst“ takmičenje, pa da nakon što se vidi tko su pobjednici, te kompanije krenu pisati kvalitetne projekte. U konačnici, s obzirom na broj projekta, mnogi natječaji imaju nedovoljne budžete jer se u prvih par sekundi alociraju sva planirana sredstva – ističe Mrvoš.
Dodaje kako se puno nade polagalo u sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ( NPOO) gdje je EU tražila da minimalno 20% ide u digitalno i zeleno, no većina tog novca će, ocjenjuje, na kraju završiti u velikim, pretežno javnim projektima, koji su dobili priliku bez transparentno objavljenih kriterija na koje su kompanije mogle kandidirati svoje projekte, potrebe i ideje.
Kao usporedbu, navodi kako je NPOO u Italiji u 50% iznosa namijenjen poduzetništvu i privatnom sektoru, a proces se ukratko svodi da na investiciju koju poduzetnik realizira u digitalno-zeleno, država refundira novac odmah po njezinoj realizaciji.
-Mislim da projekata ima više nego dovoljno, no pravovremenost, transparentnost i kvaliteta natječaja za prijavu projekata kao i samog procesa je nešto na čemu treba javna uprava poraditi, kako bi se financirali upravo oni koji imaju najviše utjecaja na društvo u cjeline, a ne oni koji su imali najbolju internet vezu („najbrži prst“) – zaključuje Goran Mrvoš.
