Prošlo je otprilike osam mjeseci od kad je pokrenuta platforma 'Konferencija o budućnosti Europe' koja građanima EU-a omogućuje razmjenu ideja i mišljenja o budućnosti Europe.
U međuvremenu je održano niz panela, rasprava i debata koji su Vijeću, Europskom parlamentu i Europskoj komisiji dali uvid u to što Europljane najviše tišti i kakve promjene priželjkuju.
Nedavno je objavljena statistika o tome koliko su Europljani uopće zainteresirani sudjelovati u takvim aktivnostima.
Izvještaj se konkretno bavio aktivnostima na višejezičnoj digitalnoj platformi i razlikama u državama članicama u razdoblju od 19. travnja do 3. studenog.
Analiza je pokazala da je u navedenom razdoblju na digitalnoj platformi objavljeno malo više od 29 tisuća ideja, komentara i događaja. Što se tiče geografske rasprostranjenosti doprinosa, velika većina (73%) izjavilo je da su rezidenti neke od država članica EU-a.
Sve su zemlje EU zabilježile aktivnost na višejezičnoj platformi. Najviše je zabilježila Njemačka (5289 ideja, komentara i događaja), Francuska (2914) i Belgija (1852), a najmanje Estonija (41) i Cipar (59) i Malta (87). Hrvatska je zabilježila 211.
Međutim, kad se pogleda broj aktivnosti po zemlji s obzirom na populaciju, situacija je malo drugačija. Malta bilježi najviše aktivnosti na milijun stanovnika (180), a slijede ju Belgija i Luksemburg.
Više od polovice sudionika identificiralo se kao muškarci (57%) i 15% kao žene. Više od četvrtine (28 %) nije dalo podatke o rodu i 0,4% identificirali su se kao nebinarni.
Što se tiče zastupljenosti dobnih skupina, najaktivniji su u starosti od 55 do 69 godina (21%), zatim 25-39 godina (19%). Po zanimanju su stručni radnici i menadžeri najaktivniji na platformi. Umirovljenici su također prilično aktivni (12,6%). Kada je u pitanju obrazovanje, najaktivniji su oni s višim razinama edukacije.
Tema koja je sudionike na platformi najviše zanimala je europska demokracija, a slijedi ju klimatske promjene i okoliš; gospodarstvo, socijalna pravda i radna mjesta; obrazovanje, kultura i sport; vrijednosti i prava, vladavina prava i sigurnost. Najmanje se interesiraju za teme zdravstva, migracija i digitalne transformacije.
Što se tiče Hrvatske, od ukupnog 211 doprinosa na platformi, najviše aktivnosti zabilježile su osobe koje se identificiraju kao muškarci (67%), žene (17%) i nebinarne osobe (1,4%). 15% sudionika nije dalo podatke o svom rodu.
Gotovo polovicu priloga podnijeli su sudionici u dobi od 40-54 godine, a najaktivniji su bili stručni radnici i menadžeri.
Što se tiče edukacije, velika većina sudionika imaju visoko obrazovanje, dok značajan udio nije naveo stupanj obrazovanja (20%).
Hrvatski stanovnici koji su pristupali digitalnoj višejezičnoj platformi pokazali su snažan interes za ekološka pitanja.
Ukupno 37 ideja, mišljenja i događaja koje su objavili ticao se klimatskih promjena i okoliša, što je samo malo manje od teme "EU u svijetu", za koju su hrvatski stanovnici pokazali najviše zanimanja (40 doprinosa).
Pod temom "klimatske promjene i okoliš" raspravljalo se o problemu onečišćenja rijeka i pozivalo na zaustavljanje uvoza proizvoda iz zemalja uključenih u uništenje ekosustava. Neki od sudionika dali su inovativne ideje za klimatske politike, kao primjerice smanjenje ambalaže kako bi se smanjila proizvodnja otpada ili podržavanje obnovljivih izvora energije.
Najmanji interes hrvatski stanovnici pokazali su za digitalnom demokracijom i migracijama, ali zato za razliku od prosjeka EU-a pokazuju interes za zdravstvom te su zabilježili nekoliko prijedloga za poboljšanje mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Višejezična digitalna platforma dostupna je na 24 jezika putem i omogućuje razmjenu ideja i mišljenja. Sudjelovati mogu europski građani i građanke, europska, nacionalna, regionalna i lokalna tijela javne vlasti, nacionalni parlamenti, organizacije civilnog društva, a posebna pozornost daje se mladima.
"Slušamo vas i želimo čuti vaše ideje. Taj korak, između velikog deliberativnog procesa i političke odluke, koja jedina može pretvoriti proces u pravi participativni instrument, tek treba poduzeti. Ne smijete biti po strani jer ovo je vaša pozornica", izjavila je europarlamentarka Sunčana Glavak na održane druge plenarne sjednice Konferencije o budućnosti Europe u listopadu.
