U nastavku donosimo:
- povijesni trag hmelja od Savinjske doline do današnje banke gena u Žalcu
- što čini zbirku: sorte na slovenskoj listi, divlji genotipovi i uloga Instituta za hmeljarstvo i pivarstvo
- stručna objašnjenja dr. Andreje Čerenak o oplemenjivanju, biotehnologiji i očuvanju bioraznolikosti
- iskustva i stavovi o vezama slovenskog i hrvatskog hmeljarstva te suradnji akademske zajednice, uključujući prof. Sinišu Srečeca
- ekološke iskorake kroz projekt LIFE BioTHOP i novu upotrebu biljnih ostataka u kružnoj ekonomiji
Sloveniji se prvi zapisi o hmelju, jednoj od naših najpoznatijih biljaka penjačica, pojavljuju već u 12. stoljeću, dok počeci suvremenog uzgoja hmelja u Savinjskoj dolini sežu u drugu polovicu 19. stoljeća, kada je prvi nasad zasadio Janez Hausenbichler.
Prvi gutljaj piva
Njemu je sadnice württemberškog hmelja 1876. donio Josip Bilger, tadašnji upravitelj dvorca Novo Celje. Proizvodnja savinjskog hmelja započela je 1886., kada su Janez Hausenbichler i Karl Haupt proveli prve pokuse. Uzgoj hmelja postupno se širio, a 1902. osnovana je Hmeljarna, zadruga koja se brinula o prodaji hmelja, te ustanova za njegovo označavanje.
Ipak, krenimo od prvog gutljaja piva. Iza njega se, naime, krije mnogo toga. Povijest svakako, ali i banka - banka gena hmelja. Njezina je primarna zadaća dug...