Nakon godinu i pol dana prikupljanja mišljenja stručnjaka, održanih rasprava, radionica i tematskih sjednica, članovi posebnog odbora Europskog parlamenta za umjetnu inteligenciju usvojili su izvješće o umjetnoj inteligenciji u digitalnom dobu.
U sklopu donesenog konačnog izvješća, europarlamentarci su početkom svibnja predložili Mapu puta EU-a za umjetnu inteligenciju (AI), holistički pristup za zajedničku, dugoročnu poziciju koja naglašava ključne vrijednosti i ciljeve EU-a u vezi s umjetnom inteligencijom i nastavlja trenutne zakonodavne napore EU- a u ovom području.
Eurozastupnici predlažu, između ostalog, izgradnju vještina umjetne inteligencije, suradnju s partnerima koji imaju isto mišljenje o vojnim i sigurnosnim aspektima AI-ja, jačanje digitalne infrastrukture i povećanje dijeljenje podataka uz istodobnu zaštitu privatnosti.
Europska komisija u travnju 2021. predložila je novi regulatorni okvir o umjetnoj inteligenciji i uputila prijedlog u zakonodavnu proceduru, s ciljem stvaranja propisa kojima će se osigurati dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta za AI sustave, s primjereno riješenim pitanjima koristi i rizika. To obuhvaća, na primjer, sustave biometrijske identifikacije ili odluke AI-ja koje imaju veze s važnim interesima pojedinaca, primjerice u području zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvene zaštite ili provedbe zakona.
Pitali smo hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu zašto je važno regulirati umjetnu inteligenciju i kako će nova pravila o AI-ju riješiti potencijalne izazove.
Europarlamentarac Karlo Ressler, koji je ujedno i potpredsjednik odbora EP-a za umjetnu inteligenciju, ističe kako će se aktom o AI-ju po prvi puta uspostaviti pravila za korištenje umjetne inteligencije temeljena na načelu proporcionalnosti rizika.
"Riječ je o pionirskom pothvatu jer će se po prvi puta u svijetu uspostaviti pravila u području koje je središte digitalne revolucije i koje ima ogroman potencijal za područja poput zdravstva i transporta, ali predstavlja i opasnosti koje također treba uzeti u obzir i regulirati", ističe Ressler.
Potpredsjednica europskih socijaldemokrata, Biljana Borzan, naglašava da je važno pri regulaciji umjetne inteligencije osigurati da su ljudi na prvom mjestu.
"Na EU razini se pokušava stvoriti zakonski okvir koji će s jedne strane omogućiti razvoj inovacija, a s druge, osigurati poštivanje prava ljudi na privatnost te zaštitu prava potrošača. Jedino s razvojem jasnog pravnog okvira možemo očekivati porast povjerenja u nove tehnologije", dodaje Borzan.
Slično mišljenje dijeli i eurozastupnica Željana Zovko, koja navodi primjere pozitivnih i negativnih utjecaja AI-ja na društvo i gospodarstvo.
"Umjetna inteligencija može donijeti širok zbroj ekonomskih i društvenih koristi u cijelom spektru industrija i društvenih djelatnosti. Primjerice, u Hrvatskoj tvrtka Rimac automobili radi na razvoju autonomnih vozila zasnovanih na umjetnoj inteligenciji. Međutim, unatoč ogromnim prednostima, ako nije pravilno regulirana i zaštićena, umjetna inteligencija može donijeti nove rizike ili negativne posljedice za društvo. Europska unija teži dvostrukom pristupu te je Komisija predložila da pravila za umjetnu inteligenciju budu usmjerena na čovjeka, kako bi ljudi vjerovali da se tehnologija koristi na siguran način i u skladu sa zakonom. Ključno je da taj budući propis osigurava zaštitu etičkih načela, uključujući i poštivanje temeljnih prava kao i da čovjek bude onaj koji donosi konačne odluke. Kada osiguramo pravilni zakonodavni okvir, osigurat ćemo sve uvjete inovativnoj industriji za daljnji razvoj i maksimalno iskorištavanje potencijala umjetne inteligencije", naglašava Zovko.
Predrag Fred Matić također smatra da sustavi umjetne inteligencije društvu i pojedincima pružaju velike koristi, ali i da treba biti svjestan mogućih negativnih učinaka umjetne inteligencije, koje u ovom trenutku može biti teško predvidjeti, utvrditi ili mjeriti.
"Svakako je potrebno donijeti mjere za smanjenje takvih rizika. Generalno, transparentnost i sigurnost sustava, iz čega proizlazi povjerenje, a onda upravljanje i raspolaganje njima su daleko najveći izazovi", ističe Matić.
Europarlamentarac Tomislav Sokol slaže se da se potencijal koji nudi umjetna inteligencija u potpunosti može iskoristiti tek kada se onemogući njezina zlouporaba.
"To, između ostalog, uključuje i rješavanje pitanja biometrijske identifikacije građana, zabranu sustava društvenog vrednovanja ali i pitanje donošenja odluka automatiziranim sredstvima", navodi Sokol, dodajući kako je Akt o AI-ju ambiciozan prijedlog koji će Europsku uniju učiniti svjetskim predvodnikom u području umjetne inteligencije.
"Kao član Posebnog odbora za borbu protiv raka Europskog parlamenta (BECA) svjestan sam pozitivnog učinka kojeg umjetna inteligencija može imati u području rane dijagnostike zloćudnih bolesti. Najnovija istraživanja pokazuju da algoritmi umjetne inteligencije identificiraju rak dojke s oko 90% točnosti u kombinaciji s analizom radiologa", dodaje Sokol.
Zastupnica Sunčana Glavak ističe kako brojna istraživanja AI-ja već sada daju uvid u to kako će izgledati naša budućnost te je radi toga važno regulirati umjetnu inteligencije, prije nego dođe do njezine zlouporabe.
"Važno je shvatiti da je, kao i bilo koji drugi oblik tehnologije, i umjetna inteligencija mač s dvije oštrice. AI ima i tamnu stranu. Kako bi se spriječilo da se uz pomoć AI čine pogrešne stvari, važan je izniman oprez i pažnja prilikom stvaranja ovih sustava. Način na koji AI zajednica to trenutno pokušava postići je općenito prihvaćenim skupom etičkih normi i smjernicama oko etičkog razvoja i uporabe AI. U nekim slučajevima, etička upotreba umjetne inteligencije nadahnuta je kolektivnim akcijama pojedinaca u tehnološkoj zajednici. Na primjer, Google se obvezao da neće koristiti AI za vojne aplikacije nakon što su se njegovi zaposlenici otvoreno usprotivili. Iako takve akcije pomažu u ublažavanju rizika izazvanih umjetnom inteligencijom i u određenoj mjeri reguliraju razvoj umjetne inteligencije, nije sigurno da će se svaki akter koji razvija takvu tehnologiju imati pozitivne namjere i moralne vrijednosti", rekla je Glavak, dodajući da je posebno zabrinuta oko korištenja umjetne inteligencije u ratnim sukobima.
"Na Bliskom istoku je po prvi puta korišten roj dronova upravljanih umjetnom inteligencijom, koji je izvršio napade na Hamas. Dronovima obično pojedinačno upravljaju daljinski operateri, ali u ovom slučaju radilo se o roju dronova koji je jedinstveni umreženi entitet koji sam leti pomoću umjetne inteligencije. Korištenje AI u te svrhe može imati snažne političke i socijalne reperkusije", zaključuje Glavak.
