Otkako je objavljena knjiga Freakonomics od Stephena J. Dubnera i Stevena Levitta, a koja je popularizirala korištenje podataka u svakodnevnom životu, široj je javnosti postalo jasno da se pomoću analize podataka mogu rješavati raznoliki problemi.
To uključuje i one za koje se inače mislilo da moraju biti predmet društvenih rasprava poput planiranja gradova, gospodarenja otpadom ili čak donošenja sudskih presuda.
Europski parlament prepoznao je mogućnosti korištenja umjetne inteligencije u javnim službama, kao i za očuvanje demokracije.
Prema procjeni Think Tanka 2020 Europskog parlamenta umjetna inteligencija bi već do 2030. mogla pomoći u smanjenju emisije CO2 za 1,5 do čak 4 posto na globalnoj razini.
Umjetna inteligencija se u javnim službama već danas koristi. Tako se s njom smanjuju troškovi i nude nove mogućnosti u javnom prijevozu, obrazovanju, energetici i gospodarenju otpadom, a također može poboljšati održivost proizvoda.
Parlament je posebno zainteresiran za primjenu umjetne inteligencije koja može pomoći postizanju ciljeva Zelenog sporazuma EU-a.
Usto, parlament je zainteresiran i za primjenu umjetne inteligencije u jačanju demokracije. Njome se može razviti alate i metode koje pomažu u sprečavanju dezinformacija i kibernetičkih napada, zatim za osiguravanje pristupa kvalitetnijim informacijama.
Umjetna inteligencija također može podržati raznolikost i otvorenost, poput primjera smanjivanja razvoja predrasuda prilikom donošenja odluka o zapošljavanju i korištenjem analitičkih podataka.