Može se reći da je zadnjih nekoliko godina bilo vrijeme malih pomaka unaprijed i velikih pomaka unatrag, kaže hrvatska europaralmentarka Biljana Borzan (SDP/S&D) odgovarajući uoči Međunarodnog dana žena na upit o tome kako ocjenjuje ravnopravnost spolova danas.
- Prema zadnjem indeksu rodne ravnopravnosti, sve zemlje EU, osim Slovenije ostvarile su mali pomak unaprijed, ali pandemija je imala razoran učinak na opću situaciju. Iskustva pokazuju da krize puno više pogađaju žene te je oporavak puno dugotrajniji. To je naravno posljedica činjenice da je veći udio žena u manje plaćenim djelatnostima, više ih radi na kratkoročne ugovore, a i briga za članove obitelji u vrijeme pandemije prvenstveno pada na leđa žena – istaknula je još u tom odgovoru.
Pitali smo koliko tome doprinosi Strategija EU-a o ravnopravnosti. Jedna od preporuka s panela građana u Dublinu, u okviru Konferencije o budućnosti Europe, je da se ta strategija snažno odredi kao prioritet i potakne kao hitno pitanje kojim se učinkovito bave države članice.
-Ta strategija je vrlo sveobuhvatna, ali kao i sve strategije nije obvezujuća. Iskustva su pokazala da ako se neki problem u ovom području prepusti isključivo državama članicama, neće biti puno pomaka. Isto tako, EU mora voditi primjerom. Direktiva o ženama u upravnim odborima je bila blokirana u Vijeću EU već 10 godina unatoč činjenici da žene drže manje od osam posto upravljačkih pozicija. Tek sada se pokreće ta direktiva jer je došlo do promjene vlasti u Njemačkoj. Međutim slično je bilo i za Direktivu o ravnoteži privatnog i poslovnog života, odnosno Direktivu o rodiljinom dopustu, koja je srećom sad već usvojena. Strategije su dobre, ali nama trebaju zakonski prijedlozi kako na nacionalnoj tako i na EU razini – smatra Biljana Borzan.
Potpredsjednicu socijalista za ekonomiju, pitali smo i o položaju žena na tržištu rada. Ima li pomaka u napredovanju žena u poslovnom svijetu?
- Prema indeksu rodne ravnopravnosti žene su u lošijoj poziciji u odnosu na muškarce prema udjelu u broju zaposlenih, karijernim mogućnostima, trajanju radnog vijeka pa čak i mogućnosti da im se doopusti sat do dva vremena u radnom danu da riješe obiteljske obaveze. Razlika u plaćama muškaraca i žena za isti rad je 14,1 posto, a budući da se smanjuje za oko dva posto po desetljeću, negdje na prijelazu u novo stoljeće možemo očekivati stvarnu ravnopravnost. To naravno onda ima utjecaj i na visinu mirovina, mogućnost ostvarivanja dodatne dobiti investiranjem ili pak mogućnost ulaganja u vlastite vještine. Pomaci postoje, ali su prespori – kaže zastupnica Borzan.
Zanimalo nas je i je li se ikad u svom profesionalnom radu, posebice parlamentarnom osjetila zakinuto u odnosu na kolege.
- Moram reći da nisam. Možda zato što sam karijeru gradila u progresivnoj socijaldemokratskoj stranci pa sam uvijek imala podršku kolegica i kolega – ističe Biljana Borzan.
Govoreći o tome na koji način kao zastupnica može pomoći i što čini u ostvarenju potpunije uloge žena u raznim područjima života i djelovanja, kaže kako joj je, kada je bila članica Odbora za ravnopravnost spolova u Europskom parlamentu, prioritet bio osiguranje vidljivosti žena na Zapadnom Balkanu i problema s kojima se suočavamo.
- U svemu što radim gledam pomoći ženama, od pristupa zajmovima i kreditima, preko kvalitetne zdravstvene skrbi do osiguranja ukidanja tzv. ružičastog poreza ili borbe protiv menstrualnog siromaštva – naglašava hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.
