Južnokorejski div Samsung Electronics je zahvaljujući potražnji za memorijskim čipovima i višim maržama uspio četvrto tromjesečje zaključiti s najvećom operativnom dobiti u četiri godine.
U posljednja tri mjeseca operativna dobit je skočila za 52 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, i to na 11,5 milijardi dolara (13,8 milijardi vona). To je najviša razina od četvrtog tromjesečja 2017. godine, procjenjuje Samsung Electronics.
Zaradu je potaknula rekordna potražnja za računalima i elektronikom, kao i veće profitne marže u ugovornoj proizvodnji memorijskih čipova.
Samsung je također imao koristi od fluktuacija valute. "Južnokorejski von nastavlja gubiti na vrijednosti, čime korejski izvoz čini privlačnijim na globalnom tržištu" , ustvrdio je analitičar Sam Reynolds za BBC.
Međutim, procijenjena profit je bila niža od 15,2 bilijuna vona koliko su predviđali mnogi analitičari, što se pripisuje bonusima za radnike, troškovima prodaje u poslovanju s mobitelima i većim troškovima novih zaslona.
Konsolidirani prihod Samsunga uvećan je gotovo za četvrtinu u odnosu na kraj 2020. godine, na 76 tisuća milijardi vona. U odnosu na prethodno tromjesečje veći je za 2,7 posto.
Kompletno poslovno izvješće Samsung Electronicsa bit će objavljeno 27. siječnja.
Posljednjih mjeseci globalna nestašica poluvodiča uzrokuje velike poremećaje za proizvođače, od proizvođača automobila koji su morali obustaviti proizvodnju do Appleovih upozorenja da će isporuke iPhonea kasniti.
Samsung je prošlog tjedna rekao da će "privremeno prilagoditi operacije" na svojim lokacijama u kineskom gradu Xi‘anu, koji je od 23. prosinca u lockdownu. Ali nije dao više detalja o tome kako bi mjere mogle utjecati na proizvodnju mikročipova.
U studenom je Samsung otkrio lokaciju za svoju novu tvornicu računalnih čipova vrijednu 17 milijardi dolara. Odabrao je mjesto blizu američkog grada Taylor u Teksasu, a očekuje se da će tvornica s radom krenuti u drugoj polovici 2024. godine.
Europskim proizvođačima s druge strane nedostaju čipovi u raznim industrijskim granama, zbog čega je EU predstavila plan "Digitalni kompas" koji predviđa investicije od 140 milijardi eura u naredne dvije do tri godine.
Tri istočnoeuropske države – Slovačka, Češka i Litva – spominju se kao potencijalna nova središta proizvodnje mikročipova.
Europska komisija na ljeto je pokrenula dva nova industrijska saveza. Jedan je savez za procesore i poluvodičke tehnologije, a drugi je europski savez za industrijske podatke, računalstvo na rubu mreže i računalstvo u oblaku.
Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton tada je izrazio ambicioznu želju – petina svih mikročipova u svijetu trebala bi nastajali u EU, a do 2030. treba udvostručiti proizvodnju mikročipova na starom kontinentu.
Zastupnici Europskog parlamenta pozvali su Komisiju da potvrdi središnju ulogu Tajvana u strateškim industrijama s obzirom na to da se u Tajvanu nalazi najveća tvornica poluvodiča i da je ta zemlja najveći proizvođač poluvodiča na svijetu. Europarlamentarci su naglasili da će u budućnosti mikročipovi imati središnju ulogu u oblikovanju globalnog poretka te da će oni koju budu kontrolirali projektiranje i proizvodnju mikročipova određivati smjer u 21. stoljeću.
