Voditeljica Laboratorija za imunokemiju i biokemiju Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Beata Halassy jedna je od šest finalistica na prestižnom natjecanju Leaders Women Innovators in Manufacturing at EIT RIS, izvijestili su sa Sveučilišta u Zagrebu.
Riječ je o natjecanju EIT Manufacturing zajednice znanja i inovacija, koje je okupilo najbolje europske inovatorice, ujedno i liderice u razvijanju rješenja i inicijativa s ciljem rješavanja aktualnih problema u proizvodnoj industriji.
- Dr. sc. Beata Halassy, zajedno s dr. sc. Marijom Brgles i dr. sc. Dubravkom Forčićem, razvila je rješenje koje omogućuje pročišćivanje virusa u uvjetima povoljnima za virus, tzv. nativnim uvjetima, odnosno nativnu eluciju. Ta je inovacija značajan iskorak u procesu izolacije virusa koja će uvelike olakšati stvaranje novih cjepiva. Rješenje je zaštićeno europskim i američkim patentom, a 2020. sklopljen je sporazum između Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke Bia Separations d. o. o. koji će omogućiti primjenu rješenja u praksi u postupcima pročišćivanja virusa u tvrtkama u cijelom svijetu – istaknuli su sa Sveučilišta.
Informiraju nadalje kako je u prvom krugu natjecanja Leaders Women Innovators in Manufacturing at EIT RIS na temelju online prijava odabrano 30 kandidatkinja. Kriteriji za odabir bili su izvrsnost i inovativnost rješenja nekoga proizvodnoga problema, utjecaj rješenja na ekonomiju, okoliš i društvo te uloga znanstvenice u njegovu nastanku.
Odabranih 30 natjecateljica potom je pripremalo videoprezentaciju (tzv. pitch) inovativnoga rješenja te svoje uloge u radu na razvoju inovacije, na temelju čega je odabrano šest finalistica koje će nastupiti uživo u završnom krugu natjecanja.
Tri najbolje među njima, naveli su, osvojit će vrijedne novčane nagrade (10.000 eura za prvo, 7.500 za drugo i 5.000 eura za treće mjesto) te će njihove ideje dobiti vidljivost u široj inovacijskoj zajednici i proizvodnoj industriji.
Rješenje tima Sveučilišta u Zagrebu, pojasnili su, omogućuje pročišćivanje virusa od glavnine nečistoća u jednom koraku te da se pritom koncentriraju, a da istodobno ne izgube svoju funkcionalnost.
- Budući da pročišćivanje trenutačno predstavlja glavni problem u proizvodnji terapeutika baziranih na funkcionalnim virusima jer generira visoke gubitke te jako povisuje proizvodne troškove, naše rješenje može povećati protočnost, povisiti prinose, sniziti troškove i ubrzati razvoj lijekova baziranih na virusima, kakvi su npr. mnoga profilaktička cjepiva, ali i terapeutski virusi za liječenje maligniteta – izjavila je dr. sc. Beata Halassy.
Nadalje sa Sveučilišta pojašnjavaju kako se nativna elucija primjenjuje u okviru imunoafinitetne kromatografije, a riječ je o tehnici koja se koristi za pročišćivanje biomolekula kao što je npr. protein. Tehnika koristi specifična protutijela kako bi privukla željeni spoj i odvojila ga od ostalih molekula u nekom uzorku.
Elucijom se zatim željeni spojevi odvajaju od protutijela. Budući da je riječ o snažnim i visoko specifičnim vezama, u postupku je nužno koristiti agresivne uvjete koje proteini dobro podnose, za razliku od virusa koje ovim postupkom nije moguće izdvajati. Suprotno tomu, elucija u tzv. nativnim (za virus povoljnim) uvjetima rezultira čistim virusnim česticama s očuvanom strukturnom cjelovitošću i funkcionalnostima.
U objavi je navedeno i kako je dr. sc. Beata Halassy, zajedno s istraživačkim timom, prošla dug i vrlo zahtjevan put.
- Od ideje dr. sc. Marije Brgles do naše zajedničke znanstveno-istraživačke realizacije i otkrića, pa preko svih izazova u postupcima zaštite intelektualnoga vlasništva pred međunarodnim patentnim uredima, stalno smo otkrivali 'nove svjetove' i nove mogućnosti. Sretni smo što smo otkrili nešto što doista može unaprijediti mogućnosti liječenja ili već postojeća zdravstvena rješenja učiniti dostupnijima. Ovo natjecanje samo je još jedan korak na tom putu koji potvrđuje vrijednost našega rada, ali i otkriva važnost kvalitetnoga predstavljanja, tumačenja i zagovaranja nekoga rješenja, bez čega nema njegove uspješne implementacije u budućnosti – naglasila je dr. sc. Beata Halassy.
Jedan od tri stupa na kojima počiva ključni istraživački program Obzor Europa, koji su zastupnici Europskog parlamenta odobrili krajem travnja je „Inovativna Europa” čiji je cilj Europu učiniti predvodnicom u inovacijama koje stvaraju nova tržišta. Također cilj mu je i daljnjim jačanjem Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) poticati integraciju poslovanja, istraživanja, visokog obrazovanja i poduzetništva.
Djelovanje Europskog instituta za inovacije i tehnologiju, koji je EU osnovala 2008. godine, ostvaruje se kroz Zajednice znanja i inovacija, a jedna od njih je EIT Manufacturing. Misija mu je stvoriti mrežu europskih inovatora u polju proizvodnje koja bi pridonijela podizanju vrijednosti europskih proizvoda, procesa i usluga te potaknula stvaranje globalno kompetitivne i održive proizvodnje.
