Svim vlasnicima malih tvrtki ili obrta koji imaju kredit u nekoj drugoj banci Addiko banka će danas od 10 do 14 sati, u svojoj poslovnici u zagrebačkom Avenue Mallu, ponuditi povoljnije uvjete nego što im nude njihove matične banke.
Tu svoju ideju ili kampanju nazvali su “Addiko Challenge”, ali kako ističu, taj izazov ne stavljaju pred male i srednje poduzetnike, “nego za sebe”. Djelatnici banke će na listu mjesta i u roku od 10 minuta morati obraditi kreditni zahtjev, pri čemu će zainteresirani poduzetnici trebati predočiti samo jedan dokument (godišnje izvješće o poslovanju i/ili drugi službeni identifikacijski dokument). Na kraju će im dati neobvezujuću ponudu koja se, poručili su iz banke, “neće moći odbiti”.
Prostor za rast
Addiko banka je i prije imala jednokratne i neobične pokušaje da privuče klijente, ali mete takvih akcija bile su uglavnom građani. Sada se jednostavni i brzi krediti nude i malim poduzetnicima. Imajući u vidu da ubrzan rast nenamjenskih kredita stanovništvu traje već godinama, da na tržištu vlada velika konkurencija i regulator nastoji obuzdati rast gotovinskih kredita, očito je da su banke počele aktivnije tražiti prostor za rast kredita u sektoru poduzeća.
To osobito vrijedi za Addiko banku koja je proteklih godina postala prepoznatljiva upravo po “gotovincima”, “kreditima za pet munuta” i “virtualnoj poslovnici” dok je druge vrsta kredita nisu osobito zanimale. Prema neslužbenim informacijama iz drugih banaka, način na koji im ta banka sada pokušava preuzeti klijente malo je neobičan, možda nije ni fer, ali ne može se reći da nije dopustiv.
- Klijent će na licu mjesta doznati kakve uvjete banka ima i ponudit će mu bolje. Banka vjerojatno ispituje tržište. Praksu ‘otimanja’ klijenata provode sve banke, ali uglavnom u četiri oka. Prvi je put to postala javna kampanja, što samo govori kakvi su uvjeti na tržištu, kaže marketinški stručnjak jedne veće banke. Tržište je vrlo malo i očito je da banke moraju smišljati stalno nove načine dolaska do novog klijenta. Bolje reći, kako ga preoteti drugoj banci jer potencijal tržišta nije takav da bi na drugačiji način mogle širiti bazu klijenata. Od te zaoštrene konkurencije klijenti na kraju ipak imaju koristi.
Jedna od banaka koja se proteklih godina posebno angažirala na stvaranju nove baze klijenata bila je Hrvatska poštanska banka, osobito nakon što je provedena konverzija kredita iz švicarskih franaka u eure. Klijentima je ponudila niže kamatne stope na stambene kredite, a da bi ih zaustavile, druge banke su često nudile još niže. Na taj način malo je ubrzan proces snižavanja kamatnih stopa. Sličnu praksu HPB je nastavio i sa subvencioniranim kreditima, pa se banka nedavno pohvalila da drži 15 posto programa APN-a iako je njezin tržišni udjel 5,5 posto. Pritom je čak 80 posto novih klijenata, što znači da ih je preuzela od drugih banaka.
Podaci HNB-a
Za razliku od ubrzanog rasta gotovinskih kredita, oni koji banke odobravaju malim i srednjim poduzećima prilično su skromni. Ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva i investicije, prema podacima HNB-a, u rujnu su iznosili 61,6 milijardi kuna, 4,8 posto manje nego prije godinu dana. Ako se gledaju samo transakcije (ne računajući utjecaj tečaja, otpis plasmana i reklasifikaciju), godišnji pad kredita iznosio je 3 posto. Pritom su najviše pali krediti za obrtna sredstva, čak 13 posto. Stoga analitičari, barem zasad, očekuju da će stanovništvo i dalje biti glavni predvodnik rasta kredita dok bi krediti poduzećima mogli bilježiti tek skromne stope rasta.
Podaci HNB-a pokazuju da su krediti stanovništva na kraju rujna iznosili 130,1 milijardu kuna, što je 6,1 posto više nego godinu prije (na osnovi transakcija rast iznosi 7 posto). Kako primjećuju analitičari RBA, pozitivne godišnje stope rasta traju neprekidno od rujna 2017. godine. Iako posljednjih mjeseci rastu neznatno sporijom dinamikom, gotovinski nenamjenski krediti i dalje rastu dvoznamenkastim stopama: u rujnu su bili 11,4 posto veći nego prije godinu dana. Unatoč mjerama i preporukama HNB-a, bankama su i dalje najatraktivniji gotovinski krediti. Ne posustaje ni interes građana za njih, a među razlozima koje analitičari navode su povoljna kretanja na tržištu rada, odnosno rast plaća i zaposlenosti, zatim niski troškovi financiranja, ali i visoka razina optimizma koja potrošače još drži.