Američki dionički indeksi u petak su zabilježili još jednu snažnu korekciju naniže što je dovelo do najlošije tjedne izvedbe indeksa od ožujka uslijed zabrinutosti investitora oko održivosti aktualnog primirja između SAD-a i Kine te očekivanog usporavanja svjetskog rasta. Do prvog pritom dolazi nakon što je prema Kanada prema zahtjevu SAD-a u proteklom tjednu uhitila financijsku direktoricu kineske kompanije Huawei pod optužbom kršenja američkih sankcija, a što bi potencijalno moglo naštetiti pregovorima dviju zemalja.
50-dnevni pomični prosjek S&P 500 dioničkog indeksa pritom pao je ispod njegovog 200-dnevnog pomičnog prosjeka što upućuje na nastavak negativnog sentimenta investitora i u narednom periodu. Isto tako, ovogodišnji povrati S&P 500 i Dow Jonesa su kliznuli u negativan teritorij.
Sentimentu investitora nije pomogla niti objava s američkog tržišta rada u petak prema kojoj je u studenom zabilježen rast zaposlenosti od 155.000, ispod tržišnih očekivanja rasta od oko 200.000.
Pritom ipak na umu treba imati kako se barem jedan dio lošije izvedbe može pripisati nešto lošijem vremenu dok sveukupna izvedba tržišta rada i dalje ostaje snažna te značajno ispod potrebne razine zapošljavanja da bi se podržao ulazak novih radnika na tržište rada. Stopa nezaposlenosti pritom se zadržala na 3,7% dok je prosječna satnica po satu nastavila bilježiti solidnu stopu rasta od 3,1% godišnje.
Sentiment indikatori prerađivačkog sektora i sektora usluga pritom ostaju na visokim razinama od oko 60 bodova u studenom te se čini kako izvedba na financijskim tržištima u proteklim tjednima nema dostojnu podlogu u fundamentima američke ekonomije. Dionička tržišta su zabilježila snažnu korekciju te nastavak sužavanja spreada između kratkog i dugog kraja krivulje upućuje na recesiju. Fed će pritom izgledno podići kamatnjak za 25bb na svom sljedećem sastanku 19.-20. prosinca te u vidu i dalje snažnih objava ekonomskih indikatora očekujemo da će zadržati postojeća očekivanja rasta kamatnjaka ali i potencijalno upozoriti kako potonja sada sve više postaju ovisna o izvedbi ekonomskih indikatora kako bi imali vremena razmotriti izvedbu ekonomije u narednim mjesecima prije novog zaoštravanja monetarne politike.
Fokus investitora u tjednu pred nama će uvelike biti na sastanku Vijeća ECB-a koji je na rasporedu u četvrtak, a na kojem se očekuje da će ECB službeno potvrditi završetak programa otkupa obveznica krajem ove godine usprkos usporavanju indikatora ekonomskog rasta u nedavnom periodu.
Istovremeno, očekuje se da će Vijeće zadržati svoju postojeću retoriku kako će kamatne stope ostati na aktualno niskim razinama barem još kroz ljeto sljedeće godine i zasigurno toliko dugo dok inflacija ne pokaže znakove samoodrživog kretanja prema srednjoročnom cilju.
Nedavna ispod očekivana izvedba ekonomije euro zone i kombinaciji sa slabostima na koje upućuju posljednje objavljeni indikatori sentimenta sugerira kako će ECB izgledno učiniti blage silazne revizije u pogledu očekivanih stopa rasta u narednom periodu što potvrđuje naša očekivanja da su rizici u euro zoni usmjereni prema kasnijem i/ili blažem podizanju kamatnjaka od inicijalno anticipiranog krajem sljedeće godine.
Na svom prošlotjednom sastanku OPEC je zajedno sa svojim saveznicima odlučio smanjiti proizvodnju nafte za 1,2 milijuna barela dnevno od početka sljedeće godine usprkos uzastopnim zahtjevima predsjednika Trumpa da se aktualne razine proizvodnje zadrže netaknutima. Do odluke dolazi nakon značajnih silaznih pritisaka na cijene te korekciju istih od oko 30% u protekla dva mjeseca uslijed značajnog povećanja proizvodnje od strane Saudijske Arabije i Rusije kako bi kompenzirao očekivano niži izvoz iranske nafte čiji pad ipak nije bio toliki koliko se inicijalno očekivalo. Cijena Brent nafte inicijalno je skočila za oko 5% nakon objave odluke o smanjenju proizvodnje a da bi dan završila na tek nešto višim razinama.
Tržišta postaju sve skeptičnija oko budućeg potencijala rasta kamatnjaka u SAD-u, a na što upućuje i nedavna izvedba američke krivulje prinosa te aktualna očekivanja tržišta koja impliciraju tek jedno podizanje kamatnjaka u narednoj godini. Usprkos navedenome dolar se u proteklim danima zadržao na visokim razinama te se parom EUR/USD i dalje trguje ispod razine od 1,14 dolara za jedan euro.
Blaža normalizacija monetarne politike Fed-a od dosad planirane je nesumnjivo negativna za izvedbu dolaru no i dalje visoki diferencijal kamatnih stopa u odnosu na ostala vodeća tržišta, izgledno kasnije/slabije zaoštravanje monetarne politike u euro zoni te percepcija dolara kao sigurnog utočišta sugeriraju kako će se tečaj EUR/USD zadržati nisko barem još neko vrijeme.
Nadolazeći sastanak ECB-a neće biti u mogućnosti pružiti snažniju potporu euru usprkos očekivanoj najavi završetka programa otkupa obveznica s obzirom na to da će tržišta više pažnje posvetiti budućim izgledima rasta koji će izgledno biti marginalno sniženi te tako potvrditi da će kamatne stope euro zone ostati nisko barem još neko vrijeme.
