Američki dionički indeksi jučer su zabilježili pretežito negativnu izvedbu usprkos pozitivnoj izvedbi dionica energetskog i bankarskog sektora pri čemu je izvedba prvog nošena nastavkom rasta cijena nafte dok su banke profitirale od daljnjih uzlaznih pritisaka na prinose ususret današnjoj objavi Fed-a o bazičnom kamatnjaku.
Cijene dionica društvenih mreža našle su se pod pritiskom nakon što je Facebook potvrdio odlazak suosnivača njihove aplikacije Instagram koja je kupljena od strane Facebooka za milijardu dolara prije šest godina. Njihov odlazak promatra se kao još jedan gubitak Facebooka koji je u proteklim mjesecima pretrpio ostavke brojnih izvršnih direktora nakon skandala sa curenjem podataka i objava nižih stopa rasta broja korisnika i prodaje.
Izdanje Facebooka tako bilježi gubitak od 15% u toku trećeg kvartala te je najveći uteg na rast S&P 500 dioničkog indeksa od čega je 120 milijardi dolara tržišne kapitalizacije izbrisano u srpnju nakon razočaravajuće objave kvartalnih rezultata.
U fokusu investitora jučer se našao predsjednik Trump koji je pred UN-om izjavio kako Saudijska Arabija i ostale članice OPEC-a kao i običnu kradu od ostatka svijeta. Izjava se odnosila na OPEC-ove propuste da povećaju proizvodnju unatoč nedavnim značajnim uzlaznim pritiscima na cijene te zahtjevima od strane SAD-a.
Izuzev navedenog istaknimo kako su tržišta u nastajanju ponovno privukla pozornost investitora nakon što je predsjednik centralne banke Argentine jučer podnio ostavku nakon samo tri mjeseca rada te time dodatno narušio ionako već krhko povjerenje investitora u vladina nastojanja stabilizacije ekonomskog stanja.
Fokus investitora danas će biti na sastanku Vijeća Fed-a gdje tržišta očekuju podizanje bazičnog kamatnjaka po osmi puta u sadašnjem ciklusu normalizacije monetarne politike na razinu raspona od 2,0%-2,25%.
S obzirom da je podizanje kamatnjaka već ugrađeno u tržišna očekivanja, investitori će sa većim zanimanjem popratiti posljednje projekcije i retoriku Fed-a koji bi trebali dati nešto jasniji uvid u budući tempo i tajming podizanja bazičnog kamatnjaka.
Fed fund futuresi trenutno impliciraju vrhunac bazičnog kamatnjaka na 3,0% što je u skladu s Fed-ovim dugoročnim očekivanjima ali ispod Fed-ovog očekivanog vrhunaca od 3,4% u 2020. godini.
Prema članici Fed-a Brainard snaga američkog tržišta rada ključni je pokazatelj kako aktualna razina bazičnog kamatnjaka unatoč nedavnom podizanju, i dalje ima ekspanzivan učinak. Ukoliko zaposlenost nastavi rasti aktualnim tempom, stopa nezaposlenosti nastaviti će padati prema 3% što potencijalno implicira značajan rast inflacije preko srednjoročnog cilja od 2%.
Cijena nafte nastavile su bilježiti rast usprkos Trumpovom obraćanju pred UN-om i daljnjim zahtjevima da članice OPEC-a povećaju proizvodnju kako bi se smanjili uzlazni pritisci na cijene. Naftom se trenutno trguje na najvišim razinama u protekle četiri godine.
Podsjećamo kako inicijalni razlog nedavnih snažnih uzlaznih pritisaka proizlazi iz očekivanog smanjenja ponude nafte u studenom kada sankcije od strane SAD-a prema Iranu stupe na snagu. Implikacije sankcija na vodeće iranske proizvođače nafte još nisu u potpunosti jasne s obzirom da će izgledno Kina i Turska nastaviti sa uvozom, a investitori su nesigurni i oko pitanja buduće ponude od strane ostalih vodećih proizvođača nakon što je OPEC propustio predložiti bilo kakve izmjene u proizvodnji na svom prošlotjednom sastanku.
Tečaj EUR/USD blago je porastao ususret današnjem završetku sastanka Fed-a pri čemu se parom trguje i dalje ispod 1,18 dolara za jedan euro.
Ovotjedni sastanak Fed-a izgledno će biti ključna odrednica kretanja tečaja EUR/USD u kratkom roku s obzirom da je ECB na prošlotjednom sastanku potvrdila namjeru završetka programa otkupa obveznica krajem godine te zadržavanje ključnih kamatnih stopa na aktualno niskim razinama barem još kroz ljeto sljedeće godine.
Ipak, smatramo kako nije izgledno da će Fed pretjerano iznenaditi tržišta već očekujemo zadržavanje postojeće retorike oko tempa i tajminga podizanja bazičnog kamatnjaka s obzirom na postojeće nesigurnosti uslijed trgovinskog sukoba sa Kinom i indikacija oko potencijalnih negativnih učinaka na ekonomiju koji se još uvijek nisu materijalizirali.