Nakon što je ranije u tjednu dosegnuo novu rekordnu razinu, S&P 500 dionički indeks u petak je zabilježio blagu korekciju uslijed pojačanog opreza investitora radi rasta tenzija na Bliskom istoku te neizvjesnosti vezanih uz nadolazeći susret kineskog i američkog predsjednika u toku ovog tjedna.
S&P 500 je unatoč navedenom uspio zaključiti tjedan na 2,2% višoj razini što je jedna od najboljih izvedbi u toku ove godine te je posljedica opreznije retorike američke centralne banke koja je na svom sastanku u toku tjedna pokazala namjeru smanjenja bazičnog kamatnjaka u slučaju narušavanja ekonomskih indikatora.
Vodeći europski dionički indeksi trgovanje su zaključili oko najviših razina u proteklih nekoliko tjedana ali ipak uz blagu korekciju istih na tjednoj razini (DAX -0,1%, FTSE 100 -0,2%) uslijed blijeđenja učinaka potpore od strane ekspanzivnije retorike Europske centralne banke.
U petak su objavljeni PMI indikatori sentimenta eurozone za lipanj gdje je indeks prerađivačkog sektora zabilježio marginalan rast od 0,1 boda na 47,8 bodova te se tako i peti mjesec uzastopno nalazi u kontrakcijskom teritoriju.
Istovremeno, PMI indeks uslužnog sektora eurozone koji je i najprecizniji indikator ekonomskih kretanja, zabilježio je rast od 0,9 bodova na 53,4 boda što je najviša razina od studenog prošle godine. Ovakva izvedba umanjila je strahove investitora kako se slabosti iz prerađivačkog sektora počinju prenositi i u uslužni sektor eurozone, a što bi u konačnici impliciralo značajne negativne implikacije na rast.
Ipak, na umu treba imati kako jedna lasta ne čini proljeće i kako preduvjeti za stabilizaciju rasta eurozone još uvijek nisu ispunjeni u vidu postojećih trgovinskih neizvjesnosti te Brexita.
Geopolitičke tenzije našle su se u fokusu investitora u proteklim danima nakon što je Iran srušio američki dron što je rezultiralo strahovima od eskalacije sukoba između dvije zemlje. U tjednu pred nama fokus investitora bit će na sastanku američkog predsjednika Trumpa i kineskog predsjednika Xi-a na sastanku G20 zemalja u Japanu.
Predsjednik Trump najavio je u prethodnim danima kako bi volio održati dugačak sastanak s kineskim predsjednikom s ciljem rješavanja trgovinskih nesuglasica a neki članovi američke administracije istaknuli su i kako postoje znakovi napretka u pregovorima. Naravno, na umu treba imati kako su znakovi napretka prema retorici Trumpa i iste te administracije postojali i samo tjedan dana prije nego što su SAD uvele nove carine na kineski uvoz u svibnju. Isto tako, glavni kupac iranske nafte je Kina te jačanje tenzija na toj relaciji zasigurno ne pogoduje američko-kineskih trgovinskim pregovorima.
Sastanak G20 započinje u petak i trajat će dva dana te SAD prijete uvođenjem carina na dodatnih, odnosno preostalih 300 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza ako se ne uspiju usuglasiti oko dogovora.
Nakon što su službene projekcije Fed-a na sastanku prošli tjedan pokazale kako centralna banka ima namjeru smanjenja bazičnog kamatnjaka za oko 50 baznih bodova u toku sljedeće godine, isto su u petak u svojim govorima sugerirala i dva člana Fed-a – Bullard i Kaskari. Naime, u govorima je istaknuto kako su rastuće neizvjesnosti na svjetskom tržištu dobar razlog za američku centralnu banku da smjesta snizi bazični kamatnjak.
U tom kontekstu očekujemo da će investitori i ovaj tjedan sa zanimanjem popratiti govore nekoliko članova američke centralne banke s posebnim fokusom na čelnika Powella koji je sutra komentirati aktualno stanje američke ekonomije na jednom od događanja u New Yorku.
Uzlazni pritisci na tečaj EUR/USD su nastavljeni u petak te se parom trenutno trguje nadomak razine od 1,14 dolara za jedan euro, odnosno najviše razine od ožujka ove godine.
Dolar se u proteklim danima našao pod pritiskom promjene retorike Fed-a koja je naknadno potvrđena ekspanzivnim stavom prema monetarnoj politici od samih članova u zasebnim govorima. S druge pak strane, euro je profitirao od oporavka PMI indikatora sektora usluga koji je smanjio zabrinutosti investitora oko ulaska euro zone u recesiju, barem na horizontu od narednog kvartala.
Na domaćem deviznom tržištu se tečajem EUR/HRK i dalje trguje tek blago iznad razine od 7,40 kuna za jedan euro uslijed obnove aprecijacijskih pritisaka po domaću valutu nakon početka turističke sezone. Takvo kretanje u potpunosti je u skladu s našom očekivanom razinom tečaja za kraj drugog kvartala. U trećem kvartalu godine tečaj će zabilježiti daljnje silazne pritiske ali očekujemo da će isti biti obuzdani deviznim intervencijama HNB-a s ciljem očuvanja tečajne stabilnosti.