Hrvatska narodna banka (HNB) u ponedjeljak je putem redovne operacije na otvorenom tržištu bankama plasirala 1,52 milijarde kuna na rok od tjedna dana, uz kamatnu stopu od 0,05 posto, isto kao i na prošlotjednoj aukciji.
Kroz redovne operacije HNB bankama nudi dodatnu likvidnost na tjedan dana, a današnji je iznos znatno veći nego prošli tjedna, kada su banke zatražile i dobile 350 milijuna kuna.
Naime, središnja je banka prošli tjedan, 30. ožujka bankama kroz redovnu operaciju plasirala 350 milijuna kuna, također po kamatnoj stopi od 0,05 posto, a taj iznos kratkoročnog kredita dospijeva u srijedu, 8. travnja. Na današnju su, pak, redovnu tjednu aukciju pristigli zahtjevi banaka u iznosu od 1,52 milijarde kuna, a HNB ih je sve prihvatio. Datum namire je srijeda, 8. travnja, a datum dospijeća idući tjedan, 15. travnja.
Redovne operacije jedna su od mjera povećanja likvidnosti bankovnog sustava, a koje središnja banka poduzima s ciljem održavanja stabilnosti tečaja i financijske stabilnosti u tijeku krize izazvane epidemijom koronavirusa u Republici Hrvatskoj.
Tako je sredinom ožujka, 16. ožujka HNB održao strukturnu operaciju na otvorenom tržištu, na kojoj je bankama plasirao 3,8 milijardi kuna na rok od pet godina, uz kamatnu stopu od 0,25 posto, a nakon dužeg vremena banke su pokazale interes i za redovnu operaciju te je tada plasirano 750 milijuna kuna na rok od tjedan dana.
Kamatna stopa na toj redovnoj operaciji sredinom ožujka bila je 0,30 posto godišnje, no već je na aukciji održanoj tjedan dana kasnije, 23. ožujka kamatna stopa na te kratkoročne plasmane pala na 0,05 posto i od tada se zadržala na toj razini.
Uz strukturnu i redovne operacije na otvorenom tržištu, središnja je banka proteklih tjedana poduzela i druge mjere povećanja likvidnosti bankovnog sustava. Tako je sredinom ožujka putem dvije aukcije otkupila državne obveznice u iznosu od 4,3 milijarde kuna, što je bio prvi put da je središnja banka djelovala na taj način.
Također je u drugoj polovici ožujka (23. ožujka) HNB smanjio stopu obvezne pričuve, čime je bankama oslobođeno dodatnih 10,5 milijardi kuna. Kako bi očuvala stabilnost tečaja, središnja je banka u ožujku održala i pet deviznih intervencija, u kojima je bankama prodala ukupno gotovo 2,25 milijardi eura.