ŠTO SE DOGODILO?
Prve objave ekonomskih indikatora u Kini za siječanj i veljaču ukazale su na razorne posljedice koronavirusa na ekonomsku aktivnost. Preciznije, industrijska proizvodnja ostvarila je pad od 13,5% godišnje u prva dva mjeseca 2020., što je najsnažnija korekcija od početka praćenja indikatora. Trgovina na malo također je teško pogođena širenjem virusa te je ostvarila korekciju od 20,5% u istom periodu, pri čemu je kupnja automobila ostvarila i značajniji pad od 37% godišnje. Fiksne investicije ostvarile su pad od 24,5% u istom periodu. Značajno pogoršanje ekonomske izvedbe rezultiralo je i skokom u stopi nezaposlenosti.
ŠTO TO ZNAČI?
Nakon što se tjednima nagađalo o jačini posljedica koronavirusa na ekonomsku sliku, prve objave kineskih indikatora u periodu izolacije pokazuju nam što možemo očekivati u zemljama s najvećim brojem oboljelih poput Italije. Značajno usporavanje rasta, te ulazak u recesiju za pojedine zemlje poput Italije, u ovom trenutku više nisu dvojbeni.
Promatrano prema sektorima, za sada daleko najveći udarac trpi sektor prijevoza, turizma te djelatnosti pripreme i usluživanja hrane. Rast pesimizma među stanovništvom rezultira odgodom potrošnje (izuzev nužnih dobara) zbog čega trpi niz poslovnih subjekata. U skladu s navedenim, na udaru se nalaze mali poslovni subjekti s nedovoljnom razinom gotovine koja bi im omogućile pokrivanje fiksnih troškova u periodu prekida ili smanjenog rada. Sve navedeno rezultira i rastom nezaposlenosti kao posljedicom otpuštanja privremenih radnika.
ZAŠTO NAM JE VAŽNO?
Iako bilježi nizak broj zaraženih, ekonomske posljedice koronavirusa neće zaobići niti Hrvatsku. Posljedice narušavanja ekonomske aktivnosti u našem neposrednom vanjskom okruženju nedvojbeno ćemo osjetiti, a s rastom broja oboljelih i snažnijim mjerama zaštite rasti će i opreznost među domaćim stanovništvom te sukladno tome i suzdržavanje od potrošnje. Promatrano s nešto optimističnijeg aspekta, Hrvatska će se radi sporijeg širenja bolesti kasnije pridružiti skupini zemalja s pojačanim mjerama izolacije te smo kroz dulji vremenski period širenja zaraze u Europi uspjeli održavati gotovo redovnu ekonomsku aktivnost. Jačina posljedica naravno ovisi o trenutku obuzdavanja virusa u okruženju te koliko će se uspjeti raširiti unutar zemlje u međuvremenu. Ono čemu se svi možemo nadati je skorom opadanju broja zaraženih i uspostavljanju redovne