Nakon dva snažna potresa koji su pogodili Zagreb i njegovu okolicu prije gotovo dva tjedna, mnogima je nepovratno uništena imovina te su spas odlučili potražiti u svojim osiguravajućim kućama. Što točno mogu spasiti, odnosno što osiguravatelji pokrivaju, a kada će ipak popravak štete građani morati platiti sami pojasnila nam je Paulina Fudurić, direktorica InterOmnije, društva za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju.
- Prvo bi trebalo naglasiti da tek 16 posto Hrvata pri osiguravanju svoje imovine ugovori i osiguranje od potresa što, budući da je riječ o dobrovoljnom, a i prilično skupom osiguranju, nažalost ne iznenađuje. Cijena osiguranja od potresa viša je, objašnjava nam Fudurić, zbog nemogućnosti predviđanja samog nastupanja događaja i potencijalno katastrofalnih materijalnih posljedica. No, kako saznajemo, posljednjih dana u Hrvatskoj, osim za zdravstvena i životna osiguranja za slučaj smrti, vlada pojačani interes za osiguranjima imovine s naglaskom na potres.
Sama visina cijene za dodatno osiguranje od potresa u najvećem broju slučajeva ovisi o četiri elementa – vrijednosti imovine koja se osigurava, starosti objekta, zoni izloženosti potresu te postotku ugovorene franšize, odnosno sudjelovanja u šteti. Naime, ugovaranjem franšize ili, preciznije, sudjelovanjem u pokrivanju troškova štete s dva, pet ili deset posto, moguće je sniziti cijenu osiguranja, priča nam Paulina Fudurić.
- Pritom je potrebno voditi računa ugovara li se franšiza u odnosu na osiguranu svotu oštećenog ili uništenog predmeta osiguranja ili u odnosu na iznos nastale štete - dodaje.
Što se tiče vlasnike stanova u zgradama, mnogi od njih misle da upravitelji zgrada iz pričuve ugovaraju osiguranje od potresa za cijelu zgradu, no to je rijetko tako. Oni, naime, smatraju kako je to rizik koji stanari sami moraju ugovoriti dodatno.
Što se tiče štete na vozilu, obvezno auto-osiguranje neće ju pokriti, a kod većine osiguravatelja, suprotno uvriježenom mišljenju, ne pokriva ju niti kasko osiguranje. Oni osiguravatelji koji ju, pak, pokrivaju to je, doznajemo, samo djelomično, odnosno ne uključuje baš sve posljedice potresa na vozilu. Dodatno, treba imati na umu i kako vlasnik objekta s kojeg je osiguraniku napravljena šteta također nije obvezan platiti troškove te štete.
Zanimljivo je da niti osiguranje od posljedica nesretnog slučaja ne pokriva rizik potresa, odnosno, kako je navedeno u uvjetima jednog od domaćih osiguratelja, „isključene su u cijelosti sve obveze osiguratelja, ako je nesretni slučaj nastao zbog potresa“.
Usto, bitno je istaknuti i kako osiguravatelji, kod osiguranja imovine, pokrivaju štetu od potresa jačine pet ili više stupnjeva, no ne po Richterovoj ljestvici kao što mnogi vjeruju, već po Mercalli-Cancani-Siebergovoj (MCS). Potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb iznosio je sedam stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici.